Književnom večeri s Isnamom Taljićem otvorena manifestacija „Dani mevluda i zikra 2013“

535
Miz Mostar Aktivnosti

Manifestacija Dani Mavluda i zikra 2013. otvorena je sinoć u Mostaru književnom večeri sa Isnamom Taljićem. O Taljićevim romanima „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke“, „Roman o Srebrenici“ i „Tajna knjiga Endelusa“ govorili su travnički mutija mr. Nusret ef. Abdibegović, mostarski muftija Seid ef. Samjkić, publicista Enes Ratkušić i profesor mostarske medrese Harun Macić. Njegovi romani govore o povijesti Bosne i Bošnjaka. Taljić svojim romanima želi prekinuti zaborav i govoriti s mudršću o tajnama života , skrivenosti duše i osjećajima ljubavi. „Trgajući za idealnom slikom društva i razočarenja u ljude Isnam vjeruje da ljudi od ideja dugo žive. U romanu o slutanu Fatihu prepoznaje se staza hidrovskog hoda bosanskim prostorima. Stoga što je uvijek imala mudrih ljudi koji su nepravedno stavljeni na marginu društvene stvarnosti ali ih se ipak u konačnici pozivalo da kažu savjet i da ohrabre.“, ocijenio je travnički muftija Abdibegović.

Druga najvažnija tema u historija Bošnjaka je Srebrenica. Tema koju više nikad, dok je svijeta i vijeka, i dok je Bošnjaka na njemu ne smijemo zaobilaziti, ni zbog čega prešućivati. I koliko god o njoj pričali i pisali, uvijek se otvara dilema da nismo o Srebrenici rekli puno. Naprosto to je tema nad kojom se lome oštra pera, u kojoj ponestane tinte, nad kojom pucaju srca. Mnogi su naši književnici pisali o Srebrenici. Najslojevitije o njoj je pisao Taljića. O „Roman o Srebrenici“ sinoć je govorio mostarski muftija Smajkić. „Ova knjiga za osnovi cilj ima imperativ da ne zaboravimo Srebrenicu. Ona je sjajni apel upućen pojedincu da se ne zaboravi ono što se zaboraviti ne smije. Ona je literarno svjedočenje da u ravni lijepe književnosti spoznate događaje koji su se i vas ticali i što vas duboko dotiče.“, istako je mostarski muftija Smajkić. Muftija Smajkić je kroz citate iz ovog romana Taljićevim jezikom ponovio pitanja lične i kolektivne odgovornosti prema Srebrenici i svim drugim pograničnim mjestima u našoj zemlji koji su stradali u posljednjoj agresiji. „Bošnjaci su narod koji će izrasti u naciju ako budu znali sačuvati sjećanje na svoje junake. Tale Ličanin je u pridodatom nadimku nazvan Budalinom. Jeli bilo Alije Đerzeleza ili nije??? Dopustili smo da se u Gradačcu nazove rakija po imenu Zmaja od Bosne. Zabranili su nam kućna pamćenja na bosanske gazije. Da nije bilo njih ne bi bilo Bosne.“, citirao je iz Taljićeve knjige muftija Smajkić.

Osvrt na „Tajnu knjigu Endelusa“ profesor Macić počeo je briljantnim zapažanjem prof. dr. Muhića: „Najveći dio historije ostao je nezapisan. Najveći dio onoga što je napisano uništeno je. Najveći dio onoga što je sačuvano i zapisano nije pročitano. Najveći dio pročitanog nije shvaćen. Najveći dio shvaćenog prešućen je. Najveći dio ispričanog nije imao ko čuti“. U svjetlu ove Muhućeve ocjene Macić je zaključio kako je Knjiga o Endelusu poseban i dostojan epitaf tako velikom narodu. Profesor Macić je sa prisutnima podijelio i lična zapažanja o sličnostima i razlikama između musimana Endelusa i Bošnjaka u Bosni. „Ova knjiga nas opominje ali i kuca na savjest svakog Evropljanina. Onaj ko je zaobiđe nesposoban je za susret sa samim sobom“, zaključio je profesor Macić.

Enes Ratukšić je u svom obraćanju akcentirao ulogu i značaj ulogu pisane riječi, pojašnjavajući njenu upotrebu i zloupotrebu, njenu kakvoću i smisao. U ovo vrijeme globalne materijalizacije cijela kultura potisnuta je na margine u korist vizuelnih umjetničkih ostvarenja i čistog konzumerizma. „Taljić bez razloga ne osvjetljava sultana Fatiha, kako bi ga približio nama jer je ta tema misaono i intelektualno daleka od nas, kakao bi ispravio krivotvorenja o tom vremenu i Bošnjacima. Nauka uvijek mora imati humanističku potku a književnost mora imati još izraženiju dimenziju“, poručio je Ratkušić.

„Dolazak sultana Fatiha u Bosnu značio je spas za opstanak Bošnjaka, stoga mi je drago da se manifestacija Dani mevluda i zikra otvara ovom promocijom i romanom o sultanu Fatihu. Drago mi je da je ovo i vrijeme proljeća, jer je po gregorijanskom računanju vremena posljednji Poslanik rođen u proljeće, rođen je 20. aprila. Korijen riječi Fatih isti je kao i korijen riječi Fatiha i znači otvaranje“, ovim riječima počeo je svoje obraćanje Isnam Taljić.

U okviru ovogodišnje manifestacije planirano je desetak kulturno-vjerskih programa: Susreti mladih od 26 do 28. aprila, Susreti bh medresa od 03. do 05. maja, Večer ilahija i kasida, tribina sa prof.dr.Šefikom Kurdićem „Uvjeti transformacije u savremenom dobu“, predavanje „Mladi i vjera“, sa mr.Kenanom Musićem, tribina “Mogućnosti i perspektive Bošnjaka“, sa akademikom Esadom Durakovićem, u povodu dana džamija posjeta džamijama u Bileći i Trebinju, u znak sjećanja na 9. maj i heroje „Vranice“ na mostarskim Šehitlucima biće poklonjena hatma dova šehidima BiH. Centralna manifestacija mevluda i zikra biće upriličena u subota 11.05. ispred Blagajske tekije na vrelu Bune u 11:00 sati.