يَٰبَنِيٓ ءَادَمَ قَدۡ أَنزَلۡنَا عَلَيۡكُمۡ لِبَاسٗا يُوَٰرِي سَوۡءَٰتِكُمۡ وَرِيشٗاۖ وَلِبَاسُ ٱلتَّقۡوَىٰ ذَٰلِكَ خَيۡرٞۚ ذَٰلِكَ مِنۡ ءَايَٰتِ ٱللَّهِ لَعَلَّهُمۡ يَذَّكَّرُونَ ٢٦
„O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje. – To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili.“ (El – E’araf, 26.)
Neizmjerna hvala i zahvala pripadaju Uzvišenom Stvoritelju, koji je propisao ljudima ono što će im koristiti na oba svijeta i što će sačuvati njihovu čast i čestitost. Donosimo salavat i selam na Njegovog posljednjeg poslanika i miljenika Muhammeda, s.a.v.s., koji je rekao ako nemaš stida, radi šta hoćeš. Salavat i selam donosimo na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, i sve oni koji budu živjeli i umirali sa kelimom-i šehadeta u svome srcu.
Draga braćo,
Odijevanje, odnosno javno pokrivanje ili otkrivanje onih dijelova tijela koje se u Šerijatu nazivaju avretom, važno je vjersko, drušveno i individualno pitanje. Fenomen globalizacije u svim oblastima života, a posebno u sferi komunikacija, učinio je i najintimnije tajne, potpunu razgolićenost, eksplicitne sadržaje sveprisutnima, svuda i svima dostupnima, kako punoljetnim, tako i maloljetnim osobama, oženjenim i neoženjenim, planetarnim problemom.
Ovaj aspekt svijesti ljudi, posebno muslimana koji žive na ovim prostorima, posebno dolazi do izražaja u ovim ljetnim vremenskim periodima, kada možemo viditi i čuditi se raznim anomalijama po pitanju odijevanja gledano očima vjere i propisa.
Vrijeme odmora i godišnjih odmora kod muslimana ne znači vrijeme zaboravljanja svog Gospodara, njegove sveprisutnosti i o svemu obaviještenosti. Vrijeme odmora također ne znači odmor niti nemarnost sprav temeljnih praktičnih dužnosti muslimana kao što je namaz, niti moralnih dužnosti kao što je čuvanje časti i čestitosti.
Poseban je fenomen to što mnogi mladići i djevojke koji izlaze na javna mjesta u neprikladnoj, kratkoj, uskoj i izazovnoj odjeći ne vide problematičnim da takvu usku ili prozirnu odjeću koja ocrtava stidne dijelove tijela nose i prilikom svojih odlazaka u džamiju.
Prisutna je i pojava obavljanja namaza u kratkoj majici, koja prilikom rukua ili sedžde otkriva donji dio leđa, što ibadet namaza čini ništavnim.
Po islamskom učenju, javno pokrivanje ili otkrivanje ljudskoga tijela ne spada samo u domen privatnog prava svake osobe već je dio javnog prava, budući da ono ima šire društvenomoralne, pa i pravne posljedice. Sama činjenica da Kur’an, kao posljednja Božija objava i poruka čovječanstvu, koja sadrži globalne smjernice i načelne upute ljudima, u više svojih ajeta i sureta govori o pokrivanju i razotkrivanju ljudskoga tijela, jasna je poruka da spomenuto pitanje u islamskom konceptu života nije sporedno, nego od suštinskog značaja za pravilno razumijevanje i realizaciju misije čovjeka na Zemlji.
Islam nije propisao ljudima posebnu vrstu odjeće koju trebaju ili moraju oblačiti, ali je ustanovio principe i načela etičkog i društvenog karaktera kojih se trebaju pridržavati svi muslimani bez obzira na svoje lokalne tradicije u nošnji i stilu života. Svaki muslimanski narod i zajednica ima obavezu usklađivanja svoje nošnje i načina života sa utvrđenim islamskim principima i propisima u toj oblasti.
Otkrivanje avreta/stidnog mjesta posiguran je znak skretanja sa puta Istine i slijeđenja šejtanovog zavođenja:
يَٰبَنِيٓ ءَادَمَ لَا يَفۡتِنَنَّكُمُ ٱلشَّيۡطَٰنُ كَمَآ أَخۡرَجَ أَبَوَيۡكُم مِّنَ ٱلۡجَنَّةِ يَنزِعُ عَنۡهُمَا لِبَاسَهُمَا لِيُرِيَهُمَا سَوۡءَٰتِهِمَآۚ
„O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede šejtan, kao što je roditelje vaše iz Dženneta izveo, skinuvši s njih odjeću njihovu da bi im stidna mjesta njihova pokazao.“ (El-E’araf, 27.)
Neki čovjek je upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: „Božiji Poslaniče, pred kim se može pokazati avret, a pred kim ne?“ – „Pokrij svoj avret (intimne dijelove tijela)prad svakim, osim pred svojom suprugom“ – odgovori on. „A šta ako ljudi žive zajedno, putujući i slično?“ – priupita ponovo čovjek – „Potrudi se najviše što možeš da ti avret niko ne vidi“ – odgovori Poslanik, s.a.v.s. „A ako je čovjek usamljen?“ – nastavi pitati čovjek. „Allah je najpreči da Ga se stidi“ – odgovori Poslanik, s.a.v.s.
Avret muškarca, koji nije dopušteno gledati ni muškarcu ni ženi, obuhvata predio od pupka do koljena. Avret žene u odnosu na muškarca koji joj nije mahrem (mahrem je osoba s kojom je ženi trajno zabranjen o stupiti u brak) obuhvala cijelo njeno lice osim lica, šaka i stopala.
U avret je zabranjeno gledati sa strašću ili bez strasti: Neka muškarac ne gleda u avret drugog muškarca niti žena u avret druge žene. Neka se ne priljubljuje muškarac uz muškarca pod jednim pokrivačem, a ni žena uz ženu pod jednim pokrivačem.
Kada nije dopušteno muškarcu da gleda u avret drugog muškarca, pogotovo mu nije dopušteno da gleda u avret strane žene.
Da bi odjeća bila prihvatljiva sa islamskog stanovišta mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. da pokriva dijelove tijela koji se tretiraju avretom;
2. da nije providna i prozirna;
3. da ne bude tijesna tako da ocrtava pojedine dijelove tijela i ističe izazovna mjesta;
4. da ne bude odjeća karakteristična za drugi spol;
5. da ne bude odjeća karakteristična za pripadnike drugih vjerskih skupina i zajednica;
Jasno je na osnovu svega rečenog da muslimanu koji drži do svoje vjere nije mjesto na plažama, bazenima, terenima i drugim okupljalištima u kojima borave nedolično i oskudno odjevene osobe. Viđenje drugih muslimana na takvim mjestima koji daju loš primjer mladima nikako ne bi trebao izbrisati stid, osjećaj grijeha i grižnje savjesti na principu ‘kad može on – mogu i ja’, jer će na Sudnjem danu svako svoje, lično breme nositi. Molimo Uzvišenog Stvoritelja da budemo od onih koji promovišu vrijednosti čestitosti, moralne i duhovne čistoće te da budemo pozitivan primjer življenja islamskih vrijednosti.
Kenan ef. Ovčina, prof./ Hutba održana u Karađoz – begovoj džamiji u Mostaru 15. ševvala 1439.h.g./29. juna 2018.god.