U prepunoj sali Studentskog hotela Mostar, u utorak, 8. novembra 2016. godine u 19 sati održano je prvo u nizu ciklusa predavanja pod nazivom “Historija BiH i Bošnjaka”, kojeg organizuje Info – servis za mlade Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Prvi gost predavač bio je dr. hfz. Elvir Duranović koji je govorio na temu “Univerzalnost poruke Hasana Kafije Pruščaka”.

Hafiz Duranović pobliže je prisutnoj publici objasnio životni put ovog velikog Bošnjaka i našeg najvećeg mislioca 16-og vijeka. Hasan Kafija Pruščak je primjer hrabrosti, iskrenosti, rada na putu jačanja zajednice i prosperiteta naroda i države kojoj je pripadao. Nakon što ga je sultan velikodušno nagradio zbog prijevoda njegovog uveliko poznatog djela “Temelji mudrosti o uređenju svijeta” na turski jezik, Kafija u svom rodnom Pruscu gradi džamiju, pored nje mekteb i medresu te han a sve zarad dobra zajednice kojoj je pripadao. Upravo je Hasan Kafi taj koji je predskazao propast Osmanske carevine zbog toga što se tadašnja dvorska elita odala ponašanju koje se u islamu smatra nemoralnim.

Pruščak je imao hrabrosti ukazati na pravo stanje stvari u državi, te jasno i glasno iznijeti svoja kritička mišljenja i konkretne prijedloge za uspješno prevazilaženje tih problema. On je tvrdio da je polazna tačka u renesansi i napretku tadašnjeg osmanskog društva ispravno i čvrsto vjerovanje, kao osnova općeg društvenog morala te da svako radi svoj posao odgovorno i bespogovorno. Hafiz Duranović je na jako inspirativan način završio priču o životu Pruščaka te se na kraju dotakao i današnjeg stanja nas, Bošnjaka, koji iz života Hasana Kafije možemo uzeti mnoge poruke u svom nastojanju da očuvamo identitet i našu lijepu tradiciju.

Čast nam je i zadovoljstvo što smo ugostili sve sinoćnje goste, posebno dr. hfz. Elvira Duranovića, te Vas pozivamo na sljedeće predavanje u utorak, 15.11.2016. u 19 sati u prostorijama Studentskog hotela Mostar. Gost predavač bit će muftija mostarski, mr. Salem ef. Dedović.

O Hasanu Kafiji Pruščaku:

Hasan Kafi je rođen u Pruscu 1544. godine. Književno ime Kafi uzeo je 1580. godine. Pošto je završio početne nauke u Bosni, otišao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu. Godine 1580. je imenovan kadijom u Pruscu. Obavio je hadž 1591. i na tom putovanju sreo sa mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju, počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne znanosti. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: “Temelji mudrosti o uređenju svijeta” (1596.), moralno-politički spis kojim je želio ukazati na negativne pojave u državi i društvu.

Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali pošto je bilo napisano na arapskom, carski namještenici preporučili su Kafiju da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. godine. Ličnim pismom sultan mu je dao prusački kadiluk kao doživotnu mirovinu pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije ovog imenovanja, Kafi je živio i radio još dvadesetak godina, te učestvovao u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama prikupljajući građu za svoja djela. Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina od kojih se najviše ističu džamija, medresa, han, mekteb i vodovod. Hasan Kafi preselio je 1615. ili 1616. godine i sahranjen je u blizini svoje džamije u Pruscu.

Džani Pajić, Info-servis za mlade MIZ Mostar