Zaboravljeni alim hafiz Omer Mušić, profesor

834
Miz Mostar Aktivnosti

U povodu nastupajuće Nove hidžretske 1434. g. u ponedjeljak veče 12.11.2012.g. u Sali centra na Bunuru Medžlis Islamske zajednice organizirao je promociju knjige „hafiz Omer Mušić, profesor, život i djelo“. O ovom malo poznatom velikanu islamske misli govorili su autor knjige emeritus prof. dr. Omer Nakičević, akademik Enes Karić i prof.dr. Džemaludin Latić Knjiga prof. dr. Omera Nakičevića o profesoru hafizu Omeru Mušiću sastoji se od brižno sačuvane lične arhive. Nakičević je u nju uvrstio Korespondencija koju je imao rahmetli hafiz Mušić ima sa Tajibom Okićem. U jednom od radova Omera Mušića susrećemo i ličnost Ibrahima Opijača, učenika šejh Juje Mustafe Ejubovića i njegovog biografa. Opijač je u jednom svom radu kojeg je Mušić iznova vratio našoj javnosti je dešifrirao zagonetku natpisa u blagajskoj tekiji. Riječ je o tekstu koji se može čitati na više načina i koji samim tim može imati i više značenja. Zanimljivo je da u svom radu o blagajskoj tekiji prof.dr. Muhamed Hadžijahić koristi prijevod te rečenice od prof.dr. Omera Nakičevića. Stiče se dojam da se prof.dr. Omer Nakičević odlučio za metodu pisanja ove knjige kojom su se koristili i šejh Jujo i Ibrahim Opijača, dakle pisanjem glosa, napomena i što kraćih pojašnjenja tamo gdje to tekst zahtijeva, a ne mješajući se ni na koji način u orginalne tekstove.

Nakičević nam profesora Mušića predstavlja ne svojim viđenjem već orginalnom građom, pismima, koja se nedovoljno upućenim mogu učiniti čak i sasvim ličnim, kritikama i naučnim radovima. Tako da može reći da su zapravo koautori ove knjige i Mušić i Tajib Okić i Alija Nametak, Redžep Muminhodžić i drugi… Rahmetli Omer Mušić je u svojim naučnim radovima posvetio mnogo vremena i mnogo ljubavi našem Starom mostu. Radovima objavljenim u Prilozima za Orijentalnu Filologiju Omer Mušić je Starom mostu vratio onu prepoznatljivu patinu ljubavi, rime, zgulio je hrđu materijalističke percepcije s korkaluka, i lukova. U objavljenim prilozima Mušić je zvučao jednako zaneseno kao i izvorni zanosni pjesnički usklik Derviš-paše Bajezidagića, hadži derviš efendije, Medžazije, Tabije, Husein ef. Čatrnje, Hasana Zijai’e i drugih. Taj usklik danas u prenesenom oživotvorenom značenju gledamo u svakom skoku naših Mostara što zabavljaju turiste. Mušić je s tolikom ljubavlju pisao o mostarskim pjesnicima da vam se lahko učini da je i sam Mostarac. Ta činjenica je jedna od presudnih da je Medžlis IZ Mostar i organizirali ovu promociju, jer na dobro uvijek treba uzvratiti dobrim. Omer Mušić je zadužio grad Mostar. On u svojim radovima govori i o drugim pjesnicma na orijentalnim jezicma među kojima je zasigurno najinteresantniji osvrt na anonimnog pjesnika iz Sarajeva koji je pisao poeziju na potpuno jedinstven način. Prvi stih svake storfe mu je bio na arpaskom drugi na perzijskom treći na turskom i četvrti na bosanskom jeziku. Zaokružene pjesničke cjeline, zaokružene misli i poruke su u svakom stihu, daju nedvosmisleno precizne slike da bi u svom konačnom zbiru činile krajnje uspjelo umjetničko djelo sa izrazito nadahnjujućim univerzalnim porukama.

Omer Mušić rođen je 1902.g. Bio je učenik Okružne medrese, pitomac Meketbi-nuvaba (šerijatske sudačke škole) u Sarajevu, hafiz Kur’an-i kerima, vjeroučitelj i profesor arapskog jezika za srednje škole, profesor Druge muške gimnazije u Sarajevu, honorarni nastavnik u Gazi Husrevbegovoj medresi, knjižničar (bibliotkar). Završio je studij na Filozofskom fakultetu na katedri za Orjentalistiku. Bio je redovni član Orijentalnog instituta a radni vijek je okončao u zvanju višeg stručnog saradnika na ovom institutu. Bio je predavač arapskog i perzijskog jezika na Filozofskom fakultetu. Od svojih kolega dobija zvučni nadimak „Ustaz“- Rahmetli Omer Mušić 1969 g. bio je korektor jednom od izdanja prijevoda Kur’ana Časnog od Čauševića i Pandže. U to vrijeme počela je svitati nova zora imslamske misli među muslimanima u Bosni i Hercegovini. Bilo bi previše reći da je ona došla samo sa Mušićem ali u svakom slučaju Mušić je bio jedna od zraka novog naučnog svitanja. S ove vremenske distance gledano to vrijeme moglo bi se u nekim procentima porediti sa slobodom i buđenjem naučne misli muslimana u Medini nakon hidžre.

U povodu Nove hidžretsk godine Medžlis Islamske zajednice Mostar večeras će 14.11.2012.g. s početkom u 19 sati u Sali Narodnog pozorišta organizirat svečano akademiju.