U ponedjeljak veče promocija knjige “Korijeni hercegovačke begovske porodice Ljubović

554
Miz Mostar Najava

U okviru 40. Manifestacije „Dani mevluda i zikra“, odmah nakon prvomajskih praznika, 4. maja 2015.god. u Studentskom hotelu Mostar s početkom u 19:00 sati bit će organizirana promocija knjige “Korijeni hercegovačke begovske porodice Ljubović”, autora Envera Ljubovića, na kojoj će pored autora govoriti prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović i mr.sc. Nusret Omerika.

Porodica Ljubovića porijeklom je iz istočne Hercegovine. Središte ove obitelji je selo Odžak koje leži 7 km jugoistočno od mjesta Nevesinja. Na ovom području su se nekada u vrijeme Turaka-Osmanlija nalazili begovski odžaci, kule i posjedi begova Ljubovića, pa je ovo mjesto po tim posjedima i dobilo ime. Poznati turski putopisac Evlija Čelebija 1664. godine u svome putopisu navodi begove Ljuboviće pod imenom Lubzade i njihov čifluk na Buni. Po svoj prilici Ljubovići su i prije dolaska Osmanlija bili bogati i pripadali su utjecajnom plemićkom staležu. Kao bogati plemići prije dolaska Osmanlija oni su sačuvali svoje pozicije, status, ugled, imanja primili islam, i to dosta rano, odmah krajem 15. st. Najstariji poznati član ove najznamenitije begovske obitelji u cijeloj Hercegovini bio je derebeg hadži Sulejman –beg Ljubović, koji je živio u drugoj polovici 16. st. Omer-beg Ljubović je živio u Herceg Novom. Osman-beg Ljubović je poznati pjesnik po nadimku Hilmi, a bio je sudionik opsade Kandije, tj. Krete (1645.-1669.) u grčkom arhipelagu. Sulejmana Ljubović 1629. godine je pogubljen zajedno s ocem u vezirskom gradu Travniku, a pogubio ih je Abaz paša.

Ljubovići su opjevani u mnogobrojnim narodnim pjesmama. Jedan stih iz jedne narodne pjesme je dosta znakovit i glasi:
Svi su bezi u Hercegovini
Al kad dođe beže Ljuboviću
Više bega đavoljeg nema.

U Odžaku kod Nevesinje živjeli su sve do 19922.godine, kada su se konačno raselili s područja Nevesinja. Ovo su samo neki od podatak iz knjige Envera Ljubovića o svojim precima. Na samožj promociji imat ćete priliku čuti mnogo više ne samo o genaološkom stablu porodice Ljubovića već i o usmenim epskim pjesmama, o bošnjačkim poznatim porodicama tokom osmanske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom.