Promoviran prijevod Ihjaulumiddina, Ebu Hamida El – Gazalija

736
Miz Mostar Aktivnost

U okviru manifestacije Dani mevluda i zikra sinoć je u Mostaru promoviran prijevod Ihjaulumiddina Ebu Hamida El-Gazalija. Obilježavajući 900-tu godišnjicu od smrti ovog velikog islamskog učenjaka o Gazalijevom životu i djelu u Centru na Bunuru govorili su mostarski muftija Seid ef. Smajkić, prof. dr. Mehmedalija Hadžić i mr. Salih ef. Čolaković.

Ihjaulumiddin je našoj staroj ulemi bio poznat u njegovim parcijalnim dijelovima i tumačenjima. Izdavčki poduhvat štamparske kuće „Libris“ iznimo je važan jer je po prvi put našoj široj javnosti ponudio prijevod ovog kapitalnog djela koji je nastajao, kako je rečeno više od trideset godina. Prof. Hadžić se na mostarskoj promociji prisjetio tih dana. „U mjesecu novembru 1979.g. u Tetimi Careve džamije započeli smo predavanja o temi „Hadis u Gazalijevom Ihjau“. Ja ovdje imam i prvo predavanje koje je rukom napisao rahmetli Nijaz Šukrić. Kao rezultat tih predavanje je završeno poglavlje prijevoda Kitabu-l-ilma kojim je Gazalija otpočeo ovo svoje veliko djelo.“, kazao je prof. Hadžić.

Ocjenjujući ulogu Gazalija Hadžić je kazao da su ga njegovi savremenici smatrali neuobičajenim kako u pozitivnom tako i u osporavajućem kontekstu. Međutim, Gazali je najistaknutija ličnost poslije Muhameda a.s. o kojem se u islamskom svijetu najviše govori.“, rekao je prof. Hadžić. Prof. Hadžić je ponovio biografske podatke Ebu Hamida El Gazalija. Gazali je rođen u siromašnoj sufijskoj porodici 1058.g. Otac mu je ulagao veliki trud kako bi Gazalija i njegovog brata opismenio. Gazalijeva želja za naukom dovela ga je na dvor Nizamu-l-Mulka gdje je doživio slavan uspon u profesorskoj karijeri, međutim, želja za istinom i traganje za značenjima istine odveli su ga u Damask, Jerusalem, Meku i Medinu. To vrijeme Gazalijevog traganja i putovanja po svetim gradovima je vrijeme nastanka i pisanja Ihjaulumudina. Gazali je umro 1111.g. Živo je relativno kratko, svega 53 godine.
„Bez razumijevanja njegovog životnog puta teško je tumačiti i njegova djela.“, zaključio je Hadžić. Analizirajući historijski kontekst u kojem je živo Gazali Hadžić je podsjetio kako je to bilo teško vrijeme; sa istoka su nadirali Mongoli, sa zapada Križari, a unutar islamskog svijeta prisutna su razna intelektualna sučeljavanja. „Gazali je bio sposoban osjetiti suštinu tegobnih iskušenja. On je samo Božjim darom mogao dokučiti zbilju događaja koji su se dešavali.“, istakao je Hadžić citirajući hadis Muhameda a.s. u kojem moli Uzvišenog Allaha : “Bože, pokaži mi stvari onakvim kave one jesu , a ne onakvim kako se meni pričinjava da jesu.“

Ocjenjujući značaj i ulogu Ebu Hamida El-Gazalija i značaj Ihjaulumuddina Hadžić je kazao da se cijeli njegov opus može svesti na jednu rečinicu: Istina je preča od svega drugoga. Ovu tvrdnju porf. Hadžić potkrijepio je zaključcima: „Gazalija nije poricao svjetovno znanje u fizičkom domenu. Moderna nauka priznaje samo znanje koje je mjerljivo, ne priznaje transcedentno, zato je nauka danas slijepa jer se priznaje samo jedna njena dimenzija. Stoga je čovječantsvo danas u jednom strašnom košmaru. Nije čudo što prva četvrtina Ihjaa nosi naslov Kitabu-l-ilm, jer nauka je u osnovi najpotrebnije čovjeku da bi izvršio misiju namjesika na zemlji. Gazalija spada u red enciklopedista. Gazali je učinio vidljivom duhovnu i intelektualanu veličinu Božanske poruke. Pokrenuo unutar muslimanski dijalog i toleranciju izemeđu vanjskih i unutarnjih aspekata Božanske poruke. Protežirao je učenje koje čovječanstvu donosi sreću. Želio je da lice islama bude nasmijano a ne tužno lice. Gazalija je znao da čita znakove svoga vremena.“

Mr. Salih ef. Čolaković u svom obraćanju se osvrnuo na političko historijske prilike u kojima je živio i radio Ebu Hamid El-Gazali. Čolaković je uporedio iskušenja Gazalijeve generacije sa našom današnjom. „Gazalijevo vrijeme i naše vrijeme je slično i možda su s toga Gazalijeva djela opet toliko aktuelna. Vlast je imala previše utjecaja na društvo i vjerske aktivnosti, s druge strane bilo je mnogo meshepskih previranja u svijetu, mutezlijie, eš’arije, batinije…, halifat u Španiji je uzdrman brojnim nemirima i bunama, unutar islamski svijet se gušio međusobnim trvenjima. To je vrijeme velike ekspanzije ksrtaša sa Zapada na islamski svijet, pripreme mongolske invazije. Gazali nije bio po strani tih dešavanja, naprotiv njegova biografija i djela govore da je aktivno sudjelovao u njima, najviše kao naučnik. I danas, slično tome ima previrana u islamksom svijetu, imamo puno struja i frakcija. Naročito su u opasnoj fazi previranja između šija i sunija u Bahreinu. Naravno da neprijatelji islama rade na tome da taj jaz bude još veći. Vanjski faktor prema islamskom svijetu danas su slični onim iz vremena križara, ali u novoj odori. Zapad, tu nema dileme, vodi borbu za prirodne resurse u islamskom svijetu. Po mom mišljenju Gazali je svojim djelima dao veliku poruku cijelom čovječanstvu a to je da islamski svijet može spasiti samo jak duh i duhovni preporod.“, zaključio je mr. Salih Čolaković.

Ovim programom završen je ciklus predavanja i promocija ovogodišnje manifestacije Dani mevluda i zikra. Sutra navečer s akšam namazom počet će okupljanje derviša i šejhova u Mostaru. Klanjanje jacije namza medžlisi i kijam zikr planiran je od jacije do sabaha, a centralna manifestacije u subotu 14. maja s početkom u 11 sati.
Hasan Eminović