Promocija knjge “Nad jamom” predložak za filmski scenarij

696

„Safe house“ Društvo za filmsku i tv produkciju izdavaštvo i marketing u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice Mostar u četvrtak 17.03.1011.g. organizirat će promociju knjige „Nad jamom“ autora Tahira Pervana, rađenu kao predložak za filmski scenarij.
Knjiga govori o stradanju Bošnjaka Istočne Hercegovine, posebno Bileće u Drugom svjetskom ratu.
Knjiga je napisana po autentičnom sjećanju Hadžere Ćatović jedine preživjele iz jame Čavkarice.
O knjizi će pored autora govoriti prof.dr. Ibrahim Bušatlija, prof.dr. Ševal Kovač mr. sci. Selman Selhanović, Husein ef. Hodžić i Senad – Sudo Omerika, prof.
Propmocija će biti održana u Sali Kulturnog centra na Bunuru s početkom u 18:30 sati.

ROMAN KOJI SE ČITA U JEDNOM DAHU
Autor: Zijad Burgić
Svojom književnom strukturom roman “Nad jamom” ne predstavlja klasičnu priču sa uvodom, zapletom i epilogom. Sve je već na samom početku poznato čitaocu. Zločin je učinjen, akteri se znaju, a i stradalnici. Jedini preživjeli lik je lik žrtve i ujedno glavne svjedokinje cijele priče, lik Hadžere Ćatović. Njeno svjedočenje autor pretače u naraciju izuzetne snage koja čitaocu ne dozvoljava da dođe do daha. Impresionistički stil autora Tahira Pervana je jako naglašen. Tako se to izgleda htjelo prirodi događanja nad jamom.” Iz sela i avlije odjekivali su pucnji. Mješajući se podmuklo s glasovima prestravljenih žena i djece. Zaplaka od straha i rukama pokuša zaštit lice. Izvukli su je grubo i bacilli na krevet”, počinje slikanje brutalnih događanja. Slike divljanja zločinaca se nižu jedna za drugom. Zločinci orgijaju… Manijakalni likovi se smjenjuju u svom paklenom piru…

Opisi naturalističkih scena se smijenjuju brzo, sustižu jedni druge i ostavljaju šokantne posljedice na čitaoca. Iako je jasno da je riječ o stradanju jednog naroda, muslimanskog, te, da su zločinci, kao i pozitivni likovi, pripadnici drugog naroda, srpskog, vec nakon nekoliko pročitanih stranica čitalac postaje svijestan samo strašnog zločina koji se odvija pred njegovim očima. Zaboravljajući i mjesto i vrijeme, suosjeća potpuno sa žrtvama… Zločinci više nemaju – nacionalnost. Učesnici cijelog događaja postepeno prelaze u halucinantnu grupu i čitalac ih doživljava na samo jedan mogući način – na one koji čine zločin i one koji se protive zločinu. Ovakav autorov izraz svrstava ovu knjigu u izuzetno anti-ratno djelo. Svi likovi u romanu su stradalnici, na ovaj ili onaj način. Zločin i zločinci su jasno oslikani. Heroja nema…

Nakon susreta sa romanom “Nad jamom” čitalac mora ostati totalno ushićen. Roman se čita u jednom dahu… Opis stravičnih mentalnih stanja žrtava u samoj jami Čavkarici, snaga Hadžerine priče i izuzetan dramaturski naboj, asocira čitaoca na slična djela svijetske književnosti. Zolinim slikanjem naturalističkih scena u potopljenoj rudničkoj jami u “Žerminalu”, Remarkovim apsurdnim stradanjem vojnika na završetku rata u “Na zapadu ništa novo” ili Majlerovim anti-junacima u “Golim i mrtvim”…Pominjanje događaja na istom mjestu 1992.godine, čini priču veoma aktuelnom… Roman, jednostavno, treba pročitati.

Hadžera Ćatović i njeno preživljavanje zlosretne Čavkarice je poseban dio priče. Njeno iskustvo se može porediti sa mitskim tragedijama klasičnih grčkih heroina. Pak, njeno svjedočenje predstavlja čin izuzetne hrabrosti i lične snage. Sama činjenica da je ostala da živi na istom prostoru je vatrena poruka svim u svijetu koji su na bilo koji nasilan način bili, ili jesu, prinuđeni napustiti svoju grudu. Iako u svom svjedočenju nana Hadžera kaže: “Nek him Bog oprosti, ja ne mogu”, ona takođe izgovara i veoma poetičnu rečenicu: “Bolan, pa mi smo muslimani i od bešike nas uče da sa komšijama budemo dobri, da se ne zamjeramo”…Na kraju knjige impresivan je i opis ustajanja nane Hadžere u zoru uoči najave novog zla: “Ustaje iz kreveta i s mukom doteturava do prozora. Drhtavom rukom otvara krilo. Gleda preko dvorišta na munaru u centru sela. Uzdahnu tužno. Svjež zrak joj zaškaklja pluća i natjera je na dugi i sipljiv kašalj. Vidi, bliži se jutro. Zatvara prozor. Hoda. Ubrzano diše… Prilazi šporetu i stavlja vodu za kahvu. Malo poslije odlazi, umiva se… uzima abdest i klanja.”

Sastavni dio romana čine svijedočenja ljudi savremenika događanja nad jamom Čavkaricom. Mnogi od njih su poslije rata bili ugledni građani, privrednici i političari u Bosni i Hercegovini. Pored dokumentarnog karaktera svjedočenja,zanimljiv je i literarni stil zapisnika. S toga preporučujem čitaocu da obavezno pročita i taj dio knjige. Važno je to za potpuno doživljavanje veličine romana “Nad jamom”.