U subotu svečano proklanjavanje obnovljenog mesdžida u Postoljanima kod Nevesinja

501

U subotu večer, 4. septembra 2010.g. džemat Nevesinje organizirat će svečanost proklanjavanja obnovljenog mesdžida u selu Postoljani. Mesdžid je paljenjem i miniranje porušen 1992.g. Kako historija Bošnjaka Nevesinja nikada nije napisana usljed surovih i teških historijskih previranja to se pouzdano i ne zna kada je ovaj mesdžid izgrađen. Ni Hivzija Hasandedić a ni drugi historičari bošnjačke baštine ne poklanjaju posebnu pažnju ovoj vrsti islamskih sakralnih objekata s obzirom na činjenicu da nisu imali minarete i da nisu bili sjedišta džema’ta pa kao takvi nisu zavedeni u registarske spise. Odgovore na pitanje kada je i ko gradio ove mesdžide prepušten je narodnom sjećanju i pretpostavci. Prema pisanju Evlije Čelebije 1664.g. u Nevesinju je bilo pedeset mihraba. Gledano s ove vremenske distance broj mihraba u 17 nevesinjskih sela, koliko ih je zatekao Evlija Čelebija je zaista impozantan broj. Nad ovom činjenicom Nedjeljko Neđo Šipovac, novopečeni srpski akademik i dugogodišnji član CK SK BiH u monografiji Nevesinja „Nevesinje slavno“ zaključite će : „Niko krupno ka Turčin ne laže.“ No da Šipovčeve tvrdnje nemaju čvrsta uporišta demantira sjećanje stanovnika sela Postoljana. Svi su jednoglasni kako se ne zna kada je prvi mekteb izgrađen u Postoljanima. U njihova sjećanja učitana je, i naukom ne verificirana, ali, očigledna činjenica kako je u ovom selu postojao još stariji mekteb pa je u nekom vremenu iz nekih potreba izmješten u današnji centar sela. Mještani pričaju kako je prvi mesdžid u Postoljanima izgrađen prije više od 400 godina. Ovu tvrdnju potkrepljuju vlastitim iskustvom ali i najnovijim istraživanjima prof.dr. Ahmeta Aličića, koji je u relevantnoj historijskoj građi pronašao podatak da je u tom dijelu Nevesinja evidentirano 8 putničkih hanova koji su služili za prenoćište i svratište brojnih putnika. Iz ove činjenice proizilazi kako je ovaj kraj bio vrlo frekventan. Ovaj lokalitet stoljećima se nalazio na glavnom putu kojim su trgovci putovali za Dubrovnik i iz Dubrovnika u unutrašnjost Bosne, kako u doba njene samostalnosti tako i u doba dok je bila Osmanski pašaluk. U posljednjem stoljeću uz mesdžid je izgrađen i imamski stan džemata Donja Bijenja u čijem su se sastavu u posljednje vrijeme nalazili Postoljani. Obnova mesdžida u Postoljanima u odnosu na druge vjerske objekte na području općine Nevesinje „kasni“ zbog činjenice da su Bošnjaci Postoljana za prioritet uzeli ograđivanje prostranog seoskog harema u kojem su sahranjivani njihovi preci. Inicijativa za obnovu mesdžida pokrenuta je prije tri godine, prvim okupljanjima, analizama i planiranjima Bošnjaka iz ovog kraja. S obzirom na činjenicu da je broj Bošnjaka u Postoljanima vrlo mali (prema popisu iz 1991.g. samo 133, u ratu ih je ubijeno 15.) bili su prinuđeni da grade i traže donacije i donatore tokom obnove. Nakon prvih početnih, konkretnih akcija počele su im pristizati simbolične donacije od pojedinaca i pravnih subjekata. Zanimljivo je da su njihovu nasušnu potrebu prepoznale neke sarajevske općine i donirale im simbolične iznose od po 2-3 000 maraka. Ipak, najznačajnija donatorska sredstva stigla su im od Iranske humanitarne organizacije za pomoć Bosni i Hercegovini. Iako su žarko željeli da klanjaju prvi teravih namaz prve ramazanske noći 1431.h.g. ta želja im se nije ostvarila zbog nedovršenih unutrašnjih radova na kupoli i donjim podovima ali i zbog nedostatka novčanih sredstava. I konačno, u subotu 4. septembra 2010.g. svi muslimani Postoljana, koji sada žive i rade na području Federacije će se okupiti na zajedničkom iftaru oko tek stečene sreće da se džematile zahvale Allahu d.š. na kušnjama kroz koje su prošli proteklih godina, i na spoznaji da su onaj plemeniti dio čovječanstva, koji gradi, obnavlja, nada se i očekuje susret sa svojim Gospodarom.
Dobro nam došli!