Klanjem kurbana jutros rano je označen početak obnove, posljednje u ratu porušene džamije na području Medžlisa IZ-e Mostar, džamije hadži Saliha Temima na Babunu. Ovom vjerskom činu prisustvovali su mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar Ramiz Jelovac, glavni imam Suljo ef. Cikotić i imam u džematu Balinovac Adnan ef. Jakirović.
Obnova džamije na Babunu prema mišljenju mostarskog muftije je jedan od značajnih događaja u Mostaru u posljednje vrijeme jer se radi o obnovi posljednje džamije porušene u agresiji na Mostar.
„ Obnova džamije ima svoj historijski značaj zbog opredijeljenosti džematlija i Islamske zajednice u Mostaru da obnovi sve vjerske objekte. U odlučnosti smo da vratimo sve svoje simbole koji su nemilosrdno rušeni, ne samo u posljednjoj agresiji, već i u minulim sistemima, tokom socijalističke vlasti, Kraljevine Jugoslavije, jer su brojne od njih jednostavno zbrisane s lica zemlje. Danas nas posebno raduje opredijeljenost džematlija iz Ilića i okoline koji u ovom projektu prepoznaju veliku važnost, vide svoju obavezu i amanet da nastave kontinuitet življenja onako kao su to činili i njihovi preci. Sretni smo da će džamija ponovo okupljati ovu zajednicu muslimana“, kazao nam je muftija Dedović.
On je podsjetio da džamija u Ilićima ima historijski značaj i stoga što su njen džemat činili i čuveni alimi iz porodice Karabega, poput glasovitog mostarskog muftije Mustafe Sidki Karabega, prvog prevodioca Kur’ana na bosanski jezik Ali Riza Karabega i drugih. „Kao i druge ugledne mostarske porodice ovdje su Karabezi imali svoja imanja, svoje posjede. Ovdje postoji mnogo važnih događaja i činjenica koje obavezuju Islamsku zajednicu i muslimane Mostara da ne izgube vezu sa historijskim pamćenjem“, istako je muftija.
Prema projekcijama i planovima Islamske zajednice cijeli lokalitet oko džamije na Babunu bit će dostojno uređen, što podrazumijeva ugradnju ogradnog zida, ravnanje terena, uklanjanje šikare i neprimjerenog raslinja.
Muftija je poslao poruku džematlijama Mostara, pogotovo onim koji su rođeni ili su živili u Ilićima, da se shodno svojim mogućnostima uključe u ovu hairli akciju i da obnovu džamije na Babunu prepoznaju kao vrlo važan projekat. „Islamska zajednica zajedno sa svojim džematlijama je kadra i ovu obnovu dovesti do kraja“, rekao je. Prema prvim procjenama džamija bi, s Božijom pomoći, mogla biti obnovljena u narednih šest mjeseci.
Obnovom džamije na Babunu Islamska zajednica u Mostaru je prvi put nakon agresije u prilici da se upotpunosti posveti projektima budućnosti. „ Istinski smo zahvalni svim našim džematlijama, ljudima koji su bili na čelu Islamske zajednice, pregaocima koji su mukotrpno radili u obnovi porušenog kulturno historijskog nasljeđa. Nije to bilo nimalo lahko. Mi smo danas izvršili svoju obavezu obnove i sada se trebamo usmjeriti na projekte organiziranja vjerskog života u novim naseljima gdje nemamo vjerskih objekata, ali i u onim objektima koji su dosada obnovljeni“, zaključio je muftija.
Džamija hadži Saliha Temima u Ilićima izgrađena 1676. godine, potpuno je srušena paljenjem i miniranjem 1993 .godine. Naziv Džamija na Babunu dobila je po tome, što se mjesto na kojem je sagrađena zove Babun, jer su joj stanovnici bili Bogumili koji su se nazivali i Babunima. Bila je građena je od lomljenog kamena vezanog krečom i pokrivena četverostrešnim krovom pod pločom. Zaprema s haremom uz nju površinu od dunum i 240 m2. Džamija je radila sve do 1929.g. Temeljito je renovirana 1967.g. a kako to navodi Hivzija Hasandedić džamije je svečano otvorena učenjem mevluda dvije godine kasnije, 19.oktobra 1969.g. Tada je u njenom predvorju sagrađena jedna prostorija za mekteb, dovedena voda i montirane tri česme. Služila je svojoj svrsi kao prigradska džamija sve do posljednjeg rata. U njoj su učenici Medrese tokom ramazana predvodili sve dnevne namaze, a vjerska obuka je redovno, svake godine, organizirana prema planu i programu tadašnjeg odbora Islamske zajednice Mostar. Nažalost, u ovom dijelu Mostara, zbog poratnih migracija bošnjačko stanovništvo je u opadanju. Danas džamiji gravitira dvadesetak muslimanskih domaćinstava.