Allah, dž.š. u Kur’anu kaže, Bismillahir-Rahmanir-Rahim: „I oglasi ljudima hadž, dolazit će ti pješice, i na kamilama iznurenim, dolazit će iz mjesta dalekih.” (Hadždž, 27.)
Hvala Allahu dž.š. na neizmjernim blagodatima kojima nas daruje, a najveće i najdragocjenije su: blagodat dini Islama, uputa Časnog Kur’ana u put Muhammeda, s.a.v.s., neka je na njega salavat i selam, na njegovu porodicu, ashabe i sve one koji slijede Pravi put.
Draga braćo!
Ovih dana, hadžije iz cijeloga svijeta među kojima su i hadžije iz naše zemlje, putuju ili su već doputovali u Resulullahovu, s.a.v.s. domovinu da obave petu islamsku dužnost, da dožive najveće životne radosti i da prođu onim putevima kojima su išli Ibrahim, a.s., Ismail a.s. i Muhammed, s.av.s. Svaki dan, obavljajući namaze, svojim mislima i emocijama vezani smo za Kabu, Bejtullah (Allahovu kuću), koja se zove i Bejtul-atik (slobodna, oslobođena kuća). Namaz obavljen u Haremi Šerifu vrijedniji je 100 hiljada puta od namaza koji se obavi na nekom drugom mjestu.
Pet dnevnih namaza u Haremu Kabe vrijedi koliko 500 hiljada namaza obavljenih izvan Harema. Preračunato u godine, dobije se rezultat, po kome pet dnevnih namaza u Haremu Kabe, vrijedi kao pet dnevnih namaza obavljenih izvan Harema Kabe u periodu od 270 godina, devet mjeseci i dese dana. Kada čujemo ovaj podatak i spoznamo druge vrijednosti i blagodati koje se stiču tokom obavljanja hadža, onda je sasvim jasno da ovaj put nije uobičajeno turističko putovanje, nego je najljepše, najvrijednije i najkorisnije putovanje u životu.
U hadisima Allahovog poslanika, s.a.v.s., o hadžu se kaže sljedeće: Buharija i Muslim bilježe od Ebu Hurejre, r.a. da je neko upitao Resulullaha, s.a.v.s.: „Koje je djelo najvrjednije kod Allaha, dž.š. Vjera u Njega i Njegova Poslanika, -odgovori – A koje onda? – ponovo neko upita – Rad i borba na Allahovom putu, – A koje onda? – opet je neko upitao, – Propisno obavljen hadž, – odgovori Muhammed, s.a.v.s.“
Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, r.a., bilježe hadis: „Ko obavi hadž potpuno ispravno, ne pogriješivši, postaje čist od grijeha, kao što je bio čist onoga dana kada ga je majka rodila.“
Ibn Huzejmei Ibn Hibban u Sahihima i Nesa’i u Sunenu bilježe od Ebu Hurejre, r.a. da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: “Hadžije i oni koji odu da obave umru Allahova su delegacija, kada Ga nešto zamole, On im želji udovolji, a kada od Njega zatraže oprost grijeha, On im oprosti.”
Ako razmislimo o dužnostima i ibadetima vezanim za hadž, onda ćemo spoznati da ovi propisi nemaju značaj i značenje samo za hadžije, nego sadrže pouke i poruke za sve ljude i za cjelokupan ljudski život.
Kao posebna hadžijska odjeća, ihrami simboliziraju vezu između nastajanja i nestajanja, između prolaznosti i vječnosti. Ihram je veza između rađanja i preseljenja na Ahiret. Odjeća novorođenčeta je komad bijelog platna, ihrami su dva bijela čaršafa, a i kefini su bijele boje, i oni su posebna kaburska odjeća.
Ihrami govore ko smo i šta smo. Podsjećaju nas da smo Allahova stvorenja, Njemu pripadamo i Njemu se vraćamo. Simbolika ihrama daje nam odgovor i na pitanje šta nam pripada od ovoga svijeta. A pripada nam samo komad bijelog platna u koje nas umotaju kada nam duša izađe i s njom ostaju samo naša djela. Ostat će imetak, kule, palače, mala i velika carstva, i svako će pred Gospodarom svjetova morati pročitati knjigu svoga života, kako to Kur’an navodi: „Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas to što ćeš račun polagati.“ (Isra’, 14.)
Tavaf – obilaženje oko Kabe, ukazuje nam na to, da je svaki pojedinac cijeloga života u tavafu, kreće se i vraća svom početku i svom praizvoru. Poznato je u psihologiji da postoje sličnosti u razmišljanju, ponašanju i osjećanjima između djeteta i osobe u poznim godinama. Osim toga, Sunce, Mjesec, Zemlja, zvijezde, planete i galaksije, imaju svoje kruženje i kretanje koje se odvija u savršenom redu, skladu i harmoniji, a to znači da cijeli kosmos ima svoj tavaf, određen u vremenu i prostoru. Ummet Muhammeda, s.av.s., imao je i ima svoj tavaf, svoje kretanje, udaljavanje od Kible i vraćanje njoj. Ummet je imao i ima svoje uspjehe i uspone, pobjede i iskušenja. Muslimani su dužni slijediti poruke svoga islamskoga tavafa, i izgraditi svoj vlastiti model života i razvoja, u svim oblastima života i na svim prostorima.
Sastavni dio hadža je boraviti na Arefatu uoči bajrama. Arefat šalje jednu snažnu islamsku poruku, da kod Gospodara svjetova nema razlike među ljudima u boji kože, rasi, klasi, naciji i društvenom statusu, nego je razlika samo u bogobojaznosti, kako se kaže u Kur’anu: „Najvrijedniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji. Allah uistinu zna i nije Mu ništa skriveno.“ (Hudžurat, 13.). Slike i poruke Arefata trebaju u nama probuditi spoznaju da smo dužni svakodnevno polagati račun pred svojom savješću, i da se zamislimo nad svojom sudbinom i sudbinom svih muslimana, prije konačnog polaganja računa pred Gospodarom svjetova.
Mina, gdje hadžije bacaju kamenčiće, simbolički nam ukazuje na obavezu da svakodnevno budemo iskreni Allahovi robovi, i da odanost Njemu bude iznad svega. Jer na Mini su iskazane dvije velike ljubavi i odanosti. Odanost Ibrahima, a.s., prema Gospodaru svjetova, i ljubav djeteta prema roditelju. Nikada psihologija neće moći objasniti činjenicu da dječak Ismail, u trenucima kada je trebao biti kurban, ne osjeća strah, niti kolebanje, nego kaže ocu, Ibrahimu, a.s., a te riječi Kur’an prenosi: „O oče moj, reče Ismail, onako kako ti se naređuje postupi, vidjećeš, ako Bog da, da ću sve izdržati.“ (Saffat, 102.). Ovaj događaj, vezan za nastanak klanja kurbana ne treba uspoređivati sa drugim ljudima i događajima.
Treba uvijek imati na umu da su Ibrahim, a.s. i Ismail Allahovi poslanici, pripremani i dgajani da obave poslaničku misiju. Gospodar svjetova je odredio da u povijesti ostane svjedočenje i svjedočanstvo o tome koliko može biti jaka i snažna čovjekova vjera i do kojih granica može biti iskazana odanost djeteta prema svome roditelju.
Put između Safe i Merve, brežuljaka nedaleko od Kabe je put majčinske ljubavi. Na ovom putu, gdje se hadžije ubrzano kreću, trčala je majka Hadžera, tražeći vodu za sebe i svoga sina Ismaila. Allahovom voljom i milošću provrelo je vrelo Zemzem. Safa i Merva su poruka milionima žena u svijetu, koje medicinskim sredstvima ubijaju svoju djecu, dok su ona još u zametnoj ćeliji i na taj način čine zločin protiv života. Osim toga, na hiljade djece danas u svijetu umire od gladi i žeđi, što znači da današnje čovječanstvo nije položilo ispit iz oblasti humanizma i solidarnosti. I kao što je Hadžera pojila Ismaila Zemzemom, muslimani i muslimanke su dužni pojiti svoju djecu vrijednostima i blagodatima vjere, znanja i morala. Prema tome, kada razumijemo i prihvatimo pouke i poruke hadža, mi ćemo dublje i potpunije spoznati značenje Kible, njenu ulogu i važnost u životu Resulullahovog ummeta.
Molimo Allaha, dž.š. da hadžijama hadž bude kabul, onima koji žele obaviti hadž, a nemaju mogućnosti, neka im Gospodar nafaku poveća, a onima koji imaju mogućnosti, a nisu obavili hadž, neka im Stvoritelj svjetova poveća i ojača iman. Amin!
Hfz. Fadil Fazlić, Hutba o hadžu, održana u Begovoj džamiji, 28. 10. 2011. godine.
