O tradiciji mevluda između utemeljenosti i osporavanja na tribini Medžlisa IZ-e Mostar organiziranoj u sklopu manifestacije „Uzor si mi, Poslaniče“, sinoć je govorio zenički muftija hafiz dr. Mevludin ef. Dizdarević. U uvodnim osvrtima ukazao je na odgojnu dimenziju tradicije mevluda tokom minulih vremena. „Do unazad dvadesetak godina niko se nije pitao da li treba ili ne treba obilježavati mevlud. To se podrazumijevalo. Mevludi su nas odgajali. Oni su bili bitan faktor koji nam je omogućavao da razumijevamo islam i da razvijamo svoje emocije“, prisjetio se muftija Dizdarević. Govoreći o ličnosti Muhameda a.s. kazao je da je ona presudna za razumijevanje muslimana budući da je vjerovanje u Muhamedovo a.s. poslanstvo definirano islamskom maksimom kelime i šehadetom kojom se praktično potvrđuje pripadnost islamu. „ Osporavatelji islama vrlo brzo su prestali kritizirati islamski kredo. Htjeli su dovesti u pitanje ličnost Muhameda a.s., jer se zalagao da se čovjek aktivno bori za svoju poziciju i na ovom svijetu“, istakao je Dizdarević. Citirao je stavove Ana Mari Šimel o ljubavi muslimana prema Muhamedu a.s. gdje je središnje ishodište te ljubavi oslonjeno na činjenicu da je Poslanik u djetinjstvu bio siriče. „Muslimani širom svijeta su pokazivali nevjerojatne emocije prema Poslaniku a.s. Različiti su način pokazivanja te ljubavi, što Muhamed a.s. uopće nije definirao i odredio da tako treba biti, a muslimani su to prakticirali revnosno“, navodeći brojne primjere odnosa ashaba prema Poslaniku kazao je muftija Dizdarević. Odgovarajući na nedobronamjerne optužbe o navodnim, islamu, nepriličnim elementima mevludske tradicije naglasio je kako su mevludi samo jedan od elemenata kulture bosanskohercegovačkih muslimana koji se nastoji diskvalificirati. „Naša ulema nikada nije tvrdila da je mevlud ibadet, ali svi elementi u mevudu i oko njega su ibadet kao što su učenje Kur’ana, učenje tekbira, salavata i razvijanje ljubavi prema Muhamedu a.s. što najljepšim osjećanjima puni ljudsku dušu “, argumentirao je muftija Dizdarević. Na kraju je govorio civilizacijskom doprinosu poezije općenito a posebno u kulturi i civilizaciji muslimanskih naroda. „Kur’an je poezija. Poslanik je volio poeziju i rado je odlazio na mjesta gdje se recitira poezija“, pored ostalog naglasio je muftija Dizdarević.
Muftija Dizdarević