U Mostaru je 7. marta 2024. godine održana promocija zbirke poezije „Musafir“, autora Mirsada Puce. Mnogobrojni posjetioci Narodnog pozorišta Mostar te predramazanske noći mogli su istinski uživati u stihovima istkanim perom pjesnika Mirsada Puce. Priča o „Musafiru“ započela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, te učenjem odlomka Časnog Kur’ana od strane Arnel-efendije Demirovića, da bi se nastavila interpretacijom recitala „Snovi“, te kasidom „Predramazanska“ u izvođenju Adnana Pajevića.
Upravo je ovom pričom Mostar krenuo u susret dragom musafiru – mubarek mjesecu ramazanu, a u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Ova značajna institucija i izdavač je zbirke poezije „Musafir“, te se u njeno ime svim prisutnim obratio mr. Džafer Alić, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
On se zahvalio pjesniku Puci što nas je u ovim predramazanskim danima darovao „Musafirom“, ističući da mnogobrojni sugrađani u poeziji Mirsada Puce uživaju još od svoga djetinjstva, kada se publici predstavio sa prvim napisanim ilahijama i kasidama.
Recenzenti „Musafira“, ujedno i promotori u Mostaru, bili su mr. hfz. Lejla Boškailo, profesorica u Karađoz-begovoj medresi i dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
„Glavni lik i duhovna vertikala zbirke poezije ‘Musafir’ je ramazan. Predstavljen je kao jaran s kojim pjesnik muhabeti, prijatelj koji uvijek dolazi u pravo vrijeme, precizno i nikada ne kasneći, iako je proputovao cijelu planetu. Ramazan nam svima dolazi baš kada smo najiznureniji životom i trčanjem za vlastitim snovima. Na stamenoj podlozi svim ljudskim bićima dostupne osvješćene tjelesnosti dočarane kroz prizore prediftarskim iščekivanjem intenziviranih mirisa, zvukova i boja hrane, poezija Mirsada Puce nam pokazuje put do vlastite srži, do suštinskog dijela nas koji nije fizičke prirode, niti je dio našeg logičkog razuma. Svako ljudsko biće treba imati posebno vrijeme za vlastitu duhovnu njegu, nakon koje će osmotriti svoje emocionalno stanje i svoju vezu sa Stvoriteljem“ – rekla je magistrica Boškailo.
Svoja promišljanja o poeziji Mirsada Puce iznio je i doktor Jasmin Hodžić.
„Mnogobrojne su ljepote ovih stihova. Ja imam osjećaj da se mnogi mogu izdvojiti u levhu i okačiti na zid, tako su lijepi. Mene je baš ‘oborio na koljena’ jedan stih od četiri-pet riječi – ‘da vatre Bosne budu spasonosne’. Koliko samo snage u jednom stihu. Ovdje se kopča pravi sa kur’anskim scenarijem o Ibrahim, a.s., i vatri u koju je bio bačen, a koja mu je bila hladna i spasonosna. To je još jedna direktna snaga ovih stihova – da nas veže za kur’anski svijet i poslanički svijet, da nas veže za duhovni svijet i da nas veže za onostranu ljepotu“ – poručio je doktor Hodžić.
Veličina zbirke pjesama „Musafir“ ogleda se u njenoj jednostavnosti, a njene stihove prožimaju vedar duh pjesnika, dosjetljivost, humor, uz neizbježne tradicionalne vrijednosti koje su duboko utkane u pjesnikovo biće. U njemu se ogledaju vrijednosti porodice, domovine, duhovnosti. Potvrdio je to u svom autorskom kazivanju i pjesnik Mirsad Puce, koji nije krio emocije i radost što ovaj značajan trenutak dijeli sa sebi dragim insanima.
„Meni je čast večeras što se u ulozi autora mogu obratiti i poselamiti vas sve zajedno. Večeras, moji recenzenti, moji promotori, rekli su puno toga lijepog, ali ja moram reći jednu drugu stranu večerašnje priče i moram spomenuti jednu armiju koja je u ovom projektu stajala iza mene. Moram se zahvaliti mom izdavaču, Medžlisu Islamske zajednice Mostar, mom Džaferu Aliću, glavnom imamu Dini-efendiji Maksumiću, što su me učinili zvijezdom sve ove dane dok smo pripremali knjigu. Večeras sam pod emocijom. Ako riječ i zapne, to je zbog velike emocije. Vas koliko vidim ovdje, za svakog imam po jednu priču, po jednu lijepu riječ najradije bih večeras rekao“ – istakao je autor Puce, zahvalivši se svim prisutnim što su taj značajan trenutak u njegovom životu učinili ljepšim svojim dolaskom.
Recitale iz zbirke poezije „Musafir“ govorile su Munira Gazić i Halima Prijić, učenice Karađoz-begove medrese, odabrane ilahije i kaside iz navedene zbirke interpretirao je Adnan Pajević, dok je moderatorski dio posla odradio profesor Meadin Mrndžić.
Mirsad Puce je rođen u Kružnju, Općina Mostar. Prve pjesme i kaside objavio je kao aktivista Kluba islamske mladosti, sa čijim se horom na albumu kasida „Sa istinom u saffove”, u izdanju Medžlisa Islamske zajednice Mostar, pojavio kao autor kasida: „Mostarski šehidi”, „Na putu Istine”, „Krv šehidska”, te kaside „Istočna Bosna željna ezana”.
Svoje radove objavljivao je u listovima: „Evlad”, „Kabes”, „Preporod” i „Žurnalist”.
Bio je dugododišnji urednik i voditelj programa na Radiju „Hayat” – Studio Mostar, u okviru čije je izdavačke djelatnosti objavio zbirku priča „Avlija snova”.
Svoj pjesnički izraz nastavio je na albumima Madžida Abaze, „Sa izvora“, kasidama: „Sjećanja”, „Ne pitaj me” i „Bosna treba svoje insane”, te albumu „Mjesečevim tragom”, gdje se uz naslovnu kasidu pojavljuje kao autor kasida „Srebreni kaftani “, „Putokaz”, a kao koautor na kasidi „Šehidska”.
Na tom albumu našla se antologijska pjesma „Ljubavna”, koja je bila uvod u sevdalinsku epohu pjesama koje su izvođene na festivalima sevdaha u Bihaću i Lukavcu. Najplodniji dio pjesničkog izražavanja vezan je za saradnju sa Karađoz-begovom medresom u Mostaru koja mu je bila izdavač zbirke kasida „Srebreni svijet”.
Potom je na albumu ilahija i kasida „Svjedoci Istine“, Hora Karađoz-begove medrese, bio autor kasida: „Softe”, „San”, „Ihrami”, „Dova, majko”, „Sevdalinka”, „Putnici”, „Šamije”, „Svjedoci milosti”, „Šadrvani” i „Uspomene”.
Zbirka pjesama „Musafir” zbir je ramazanskih popodnevnih razmišljanja iz protekla tri ramazana, te buketa bajramskih kasida koje su u međuvremenu melodijski obrađene i javno izvođene.
