Karađoz-begova biblioteka koja djeluje pri Medžlisu Islamske zajednice Mostar sinoć je( 11.10.2012.g.) bila, uz Narodnu biblioteku i Kulturni centar Saudijske Arabije, organizator treće promocije Rječnika bosanskog jezika akademika Dževada Jahića. Na trećoj mostarskojj promociju ovog nenadmašnog naučnog poduhvata profesora Jahića o Rječniku su govorili doc.dr. Elvira Ćemalović Dilberović i prof dr. Safet Sarić.
Dr. Ćemalović Dilberović je na posvemašno naučan način iznijela osnovne karakteristike Jahićevog Rječnika. Analizirala ga je kroz prizme aktuelnih naučnih standarda koji se odnose na metodologiju istraživanja, pisanja i sistematiziranja jezičkih rječnika u svijetu. „Jahić je provjereni leksikograf i historičar jezika stoga ovaj poduhvat smatram samo prirodnim slijedom Jahićevog neutaživog naučnog traganja“, kazale je dr. Ćemalović Dilberović.
Prof dr. Safet Sarić je svoje izlaganje temeljio na impresionističkim premisama, punim negodovanja na zakržljale odnose Bošnjaka spram bosanskog jezika. U nizu negativnih odnosa prema jeziku dr. Sarić je posebno naglasio pomodarski kompleks naših novinara i važnost afirmacije bosanskog jezika, jer, kako je kazao, jedan narod može živiti čak i bez države, al bez jezika ne može jer time gubi svoju narodnost. „Strašno jezivo izgleda, a to se dešava često, kad nam negiraju jezik a mi se ne odvažimo u odbranu. Mnogi naši Bošnjaci ne osjećaju da negiranje jezika znači i negiranje naroda, negiranje njegovog kulturnog identiteta, pa olahko prelaze preko toga“, ocijenio je dr. Sarić. On je za Jahića kazao kako je najznačajniji živući Bošnjak.
Napomenuvši kako je ovo treća promocija Rječnika bosanskog jezika u Mostaru prof.dr. Jahić je istakao historijski doprinos Mostara u afirmaciji bosanskog jezika i bošnjačke kulture. Jahić je napravio jasnu distinkciju između bosanskog jezika od srpskog i hrvatskog, a potom naglasio silom nametnute jazove Bošnjacima preko kojih je prolazio tokom rada na Rječniku.
Prof. dr. Jahić objavio je pet tomova Rječnika bosanskog jezika. Prema najavama ovaj bi Rječnik trebao imati deset tomova a česte promocije koje mu se organiziraju pored propagandne uloge ima i svojevrsnu funkciju javne rasprave. Jahić, treba li to uopće napominjati ovaj historijski poduhvat je primoran uraditi skoro sam, bez šire društvene podrške.
