Poštovani prijatelji, dragi domaćini,
U ime institucije koju predstavljam i u svoje lično ime, našim domaćinima želim čestitati Dan državnosti njihove domovine sa željom za mirom, blagostanjem i svakim dobrom, i da još dugo skupa obilježavamo ovaj dan.
Sa posebnim zadovoljstvom sam prihvatio poziv da se, sa par riječi, obratim večeras ovom cijenjenom skupu.
Prije svega Centar na Bunuru – kako je u narodu poznat Kulturni centar „Kralj Fahd”, zahvaljujući doprinosu ljudi iz Centra koji su svo ovo vrijeme tražili i nastojali definisati mjesto Centra u našem gradu, uspostavio je saradnju sa svim institucijama iz oblasti obrazovanja i kulture grada i šire.
Želim, posebno, da naglasim da je Mostar veoma specifična sredina kada su u pitanju uslovi za razvijanje bilo kakve aktivnosti, a posebno kulturne. Jedno vrijeme ovaj centar je bio „nepoznanica”. Tretiran je u mostarskoj sredini kao Kulturni centar Islamske zajednice i kao zamjena Islamskom kulturnom centru kojeg Medžlis Mostar planira graditi na lokalitetu iza HIT-a pod paskom “šta će vam kad to imate na Bunuru?“
Sa ulaskom igraonice za predškolsku djecu u prostor centra, koju je uz pomoć Centra razvijao medžlis Mostar, Centar je po nama postao kao ,,naš”- mislim na mostarsku sredinu. Na bazi projekta igraonice, Medžlis je razvio projekat vrtića kao posebne ustanove.
Medžlisov vrtić „Zemzem” danas ima vlastiti moderni prostor na Lučkom mostu, sa odjeljenjima u Opinama, Livču, Blagaju, Gubavici i u pripremi su jaslice u Sjevernom logoru.
Ovdje želim zahvaliti osoblju Centra, a posebno dr. Halidu što su nam pružili šansu, jer se to možda u potpunosti nije ni uklapalo u koncepciju rada Centra, ali danas iz naše perspektive gledano, kažemo da je i Centar stao na svoje noge – skupa sa djecom kojoj je otvorio vrata i danas s ponosom možemo konstatovati da je postao prepoznatljiv prostor, ne u gradu Mostaru, nago prepoznatljiv prostor Grada Mostara.
Da se vratimo malo unazad. Dugo je, a ja mislim da je i danas, ovaj prostor gdje sjedimo jedini prostor na tzv.”istočnoj strani” gdje postoje adekvatni uslovi za upražnjavanje kulturnih sadržaja kojima može da prisustvuje istovremeno više posjetilaca.
Sadržajno, u obrazovno-edukativnom smislu, uvođenjem instruktivne nastave ili popularno zvane „vikend škole” u Cetru je tokom vikenda bilo više đaka nego redovno, u bilo kojoj školi, te je isti postao adresa u stjecanju, ali i traženju znanja, za razliku od bilo koje škole. Djecu ovdje nije niko silom dovodio, sama su pronalazila adresu gdje mogu upotpuniti znanje koje im, da ne upotrijebim tešku riječ, škola nije pružala.
I danas je ovaj prostor pristupačan svima koji u prezentaciji nove knjige, izložbe, predavanja svakako primjerenog sadržaja, dobiju podršku na način da ne moraju plaćati naknadu za korištenje prostora u te svrhe.
Ispred Medžlisa želim da istaknem par projekata koje smo realizirali skupa sa centrom, a koji i danas još traju.
To je prije svega kulturno-edukativni centar “Sehara” koji nudi mnoge aktivnosti ža žene iz cijelog grada, gdje svaka žena može naći nešto za sebe, od šivanja, slikanja, srmaveza ili fitnessa ili jednostavno ako treba ljekarski savjet, odnosno podršku i utjehu, kako stoji na njihovoj web stranici.
Zatim, zajednički projekat biblioteke i čitaonice gdje smo objedinili knjižni fond Centra i naše Karađoz-begove biblioteke gdje Medžlis kroz kompenzaciju dijela zakupnine prostora sa knjižarama ubacuje nove naslove koji su u tom momentu i najaktuelniji, ali i cjenovno najskuplji.
Omladinski projekat „Info-servisa” sa sadržajima koje mladi samostalno kreiraju i realiziraju postao je prepoznatljiva adresa među omladinom, svakako uz nemjerljiv doprinos samog Centra.
Na kraju, hoću da kroz nažu želju zamolim, menadžment – matice da što duže nastoje održati ovakav odnos prema odjeljenju u Mostaru, jer smo sigurni da nijedna sredina gdje razvijaju svoju djelatnost nije se više srodila sa Centrom kao što je ova ovdje. Hvala.
Mostar, Kulturni centar “Kralj Fahd”, 26.09.2013. godine
