Nakon Sarajeva i Tuzle Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke, izdata u povodu 480 godina postojanja ove kulturne institucije 16. Mmarta promovirana je i u Mostaru. Promociju su zajednički organizirali Gazi Husrev-begova biblioteka, Muftijstvo mostarsko i Centar za kulturu Grada Mostara. Na mostarskoj promociji historijat Biblioteke, njen značaj i perspektive, o čemu govore objavljeni tekstovi, promovirali su njen direktor mr. Osman Lavić, prof. dr. Hilmo Neimarlija, prof.dr. Ismet Bušatlić i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.
Direktor Lavić, pored ostalog, istakao je činjenicu da je jedan od primarnih ciljeva njenog postojanja da njen knjižni fond koriste razni službenici kako bi mogli kvalitetno obavljati svoje dužnosti. „Imamo nepobitan dokaza da je biblioteka 18 godina nakon osnivanja imala svog bibliotekara. Sarajevo je imalo javnu biblioteku kada i Pariz, jer je ova biblioteka osnovana kada i nacionalna biblioteka Francuske“, napomenuo je Lavić. Objavljivanjem Monografije, kako je istakao, željeli su pokazati da su i druge sredine u Bosni i Hercegovini tokom svoje historije osnivale i imale svoje biblioteke poput Mostara, Travnika, Tuzle, Gračanice, Počitelja, Foče i drugih manjih i većih mjesta. Čuvajući sve te fondove Gazi Husrev-begova biblioteka je na tak način postala jedna od najznačajnih specijalnih institucija u istočnoj Evropi. „Od svog osnivanja ona je institucija memorije koja je igrala krucijalnu ulogu u sakupljanju i čuvanju dokumentarnog nasljeđa, posebno relevantnog za duhovni i kulturni život Bošnjaka. Gazi Husrev-begova biblioteka je čuvar pamćenja Bošnjaka. Iako joj nije bila namijenjena uloga nacionalne institucije, ona je u jednom teškom vremenu imala de fakto nacionalne institucije jednoga naroda, okupljajući oko sebe dobar dio njegove inteligencije, posebno istraživača kulturne historije Bosne i Hercegovine“, podsjetio je Lavić. Govoreći o bibliotečkoj građi napomenuo je da Fond ove biblioteke sadrži 10 791 kodeksa, knjige ili rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, zatim oko 20 000 dokumenata na osmanskom i bosanskom jeziku, preko 50 000 monografskih štampanih knjiga na orijentalnim i evropskim jezicima štampanim arapskim, ali i latiničnim pismima, zatim zavidnu zbirku starih fotografija, razglednica, poštanskih markica, te oko 1 dužni kilometar arhivske građe arhiva Islamske zajednice koja je nastajala od njenog osnivanja 1882. godine do danas.
Govoreći o knjizi kao misaonom produžetku ljudskog bića prof. dr. Hilmo Neimarlija na pojavnoj i iskustvenoj ravni prokomentirao je suodnos čovjeka i grada. „Gazi Husrev-begova biblioteka na reprezentativan način predstavlja povezanost islamske kulture i islamske religije. Osnivanjem džamije, podizanjem hana, bezistana, dućana, osnivanjem biblioteke i medrese Gazi Husrev-beg je praktično Sarajevu po svim naučnim funkcijama utemeljio kao Grad, grad, kako je to izvorno određeno po islamu, da služi čovjeku koji radi, koji se trudi, koji nastoji da uči i što više zna, koji treba da se druži i putuje, koji treba da uspješno trguje“, prokomentirao je Neimarlija.
Na brojnim primjerima iz naše historije prof. dr. Ismet Bušatlić je ilustrirao dosege i opsege ljubavi Bošnjaka prema knjizi i bibliotekama. Bušatlić je na mostarskoj promociji iznio nekoliko interesantnih detalja od kojih je najznačajnija činjenica da je šejh Jujina supruga, također, osnovala biblioteku. „Priča o Gazi Husrev-begovoj biblioteci u koju su se slile sve naše biblioteke, je priča o nama, o narodu kakvi smo, neko će reći kakvi smo bili. Mi smo i danas isti ti Bošnjaci, isti su geni u nama, samo fali da neke stvari malo posložimo, da nas neko pokrene. Ja sam ubjeđen da mi to možemo“, zaključio je Bušatlić.
Mostarski muftija Salem ef. Dedović prisutne na promociji detaljnije je upoznao sa mostarskim bibliotekama i njihovim bibliotečkim fondovima. Osvrnuo se i na orijentalnu zbirku franjevačkog samostana gdje su u njihovoj Knjižnici čuva 338 rukopisa, među kojima su i originalne vakufname pojedenih mostarskih vakufa. Na kraju je podsjetio da je Medžlis IZ-e Mostar 2005.godine reaktivirao rad Karađoz-begove biblioteke koja danas ima 3385 naslova i 5852primjeraka knjiga, te da je broj korisnika u stalom porastu. „Nadamo se da će Gazi-Husrev-begova biblioteka svojom stručnom i naučnom podrškom pomoći dalji razvoj naše biblioteke i da će nekadašnji rukopisi mostarskih bibliotekea koji su digitalizirani, naći uskoro svoje mjesto u Mostaru”, rekao je muftija Dedović.
Za izuzetnu podršku izdavanju Monografije, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić na mostarskoj promociji je uručio zahvalnicu federalnoj ministrici obrazovanja Elviri Dilberović.
