Evropska unija je megadržavni aranžman koji osigurava poštovanje ljudskih prava

1000

AKADEMIK ENES KARIĆ NA TRIBINI „BOŠNJAČKO RAZUMIJEVANJE ISLAMA U XX STOLJEĆU“
U okviru manifestacije Dani Mevluda i zikra kroz temu „Bošnjačko razumijevanje islama u XX stoljeću, tradicijski izvori i odgovori“ akademik Enes Karić prezentirao je u najkraćim tezama pregled mislilaca i reformatorskih ideja koje su stizale u Bosnu i Hercegovinu od početka prošlog stoljeća te njihove implikacije na ukupnu muslimansku populaciju. Karić je u nizu reformatorskih ideja posebno akcentirao ideje Sejida emira Alija koji se zalagao za odvajanje vjere od režima u kojima žive muslimani. Karić je analizirao i ideje Afganija i Abduhua na čijim temeljima se izgrađivala misao koju danas baštini Ekmeledin Ihsanoglu, generalni sekretar Organizacije Islamske konferencije i koji je ujedno veliki prijatelj Bosne i Hercegovine. Govoreći o utjecaju reformatorskih ideja u islamskom svijetu na misao u Bosni i Hercegovini Karić je posebno izdvojio utjecaj Muhameda Abduhua i njegovog komentara Kur’ana El Menara. „Veliko pokriće za pokretanje takve reformatorske misli kod nas reisu-l-ulema Čaušević našao je na stranicama tefsira Al-Menara. Rodonačelnik antimitološkog i antilegendranog tumačenja Kur’ana, Muhamed Abduhu, svoj je komentar Kur’ana Al Menar koncipirao prosvjetiteljski i reformsatorski. Ima mnogo sgtranica toga komentara na kojima Abduhu odbacuje ophođenje sa Kur’anom na način čitanja „magijskog „ štiva ili „talismana“. „, istako je Karić. Karić je u plejadu reformatorske misli na mostarskom prestavljanju ove teme izdvojio reisu-l-ulemu Azabagića, Mehmed beg Kapetanović Ljubušak, reisu-l-ulemu Čauševića, Safvet Bega Bašagića, Osman Nurija Hadžića, Osmana Đikića, Musu Ćazima Ćatića, Mehmeda Handžića, Ahmed ef. Bureka, Fehima Spahu, Mehmeda Dizdara, Hasan Spahu, Ali Riza Karabega, Sakib ef. Korkuta, hafiza Sinanudina Sokolovića, Huein ef. Đozu, prof.dr. Ahmeda Smajilovića, prof dr. Hamdija Ćemerlić, a od časopisa Hikmet, El-Hidaju, Novi Behar, Biser, Mualim, Mekteb,Tarik, ali i nezaobilaznu reformatorsku ulogu Glasnika, Takvima, Preporoda. „Islamska zajednica u BiH slijedila je opći trend modernizacije muslimana ali i njihovih obrazovnih zavoda, listova i časopisa itd… Islamska zajednica je, također, uvijek podržavala dobre odnose između svoje hijerarhije i postojećih državnih aranžmana…“, zaključio je akademik Karić.

Odgovarajući na pitanje konteksta muslimana u XXI stoljeću Karić je kazao kako je veoma važno za BiH i njene tradicionalne vjerske zajednice da spremne dočekaju dolazak Evropske unije, jer je EU megadržavni aranžman koji osigurava poštovanje ljudskih prava, sigurnost, kulturnu, religijsku a prije svega građansku opstojnost. „U tom pogledu bilo bi dobro raditi na profilaciji Islamske zajednice, ističući svoj stav ali uz njega i svoju poziciju intelektualca unutar Islamske zajednice.“, kazao je akademik Karić. Na pitanje da li su opravdani strahovi da će muslimani izgubiti vlastiti identitet ulaskom u Evropsku uniju Karić kaže: „Ne opravdavam te bojazni premda mogu postojati ljudi sa takvim bojaznima. U slobodi i istinskoj demokratiji niko ne treba da pokazuje takve strahove. Identitet se praktički gubi ponajviše u neslobodi. U slobodi se identiteti razvijaju. Ne smatram da je dobro da iko u Evropi ima samo jedna identitet. Svaki pojedinac u slobodnoj Evropi treba da ima više identiteta, da je recimo Bosanac i Bošnjak, ili recimo Hrvat, ili musliman ili katolik, pravoslavac, da je navijač „Dinama“, „Bajerna“, „Sarajeva“, da ima sklonost ka određenoj kuhinju, ka određenoj modi. Ako se nas šira sredina prepoznaje da smo samo muslimani onda je to stigma, stigmatiziranje. Ja sam za razvoj više identiteta.“