Na području Bune ponovo se intenzivira svakodnevni vjerski život. U Ali-pašinoj džamiji, koja je godinama bila prvenstveno mjesto džuma-namaza, ramazanskih aktivnosti i okupljanja putnika i povremenih posjetilaca, odnedavno se obavljaju i dnevni namazi. Medžlis Islamske zajednice Mostar, uz druga radna zaduženja, angažirao je Mujo-ef. Memića, koji je preuzeo ove aktivnosti, a istovremeno je smješten u vakufskom stanu neposredno uz džamiju.
Tim povodom Ali-pašinu džamiju posjetili su glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar mr. Dino-ef. Maksumić i predsjednik Medžlisa Džafer Alić. Za Medžlis Islamske zajednice Mostar prisustvo imama na Buni predstavlja važan korak u nastojanju da se očuva i ojača vjerski život i u manjim i rjeđe naseljenim sredinama. Ali-pašina džamija dio je šireg džemata Gubavica–Pijesci, koji obuhvata područje od Pijesaka do Bune, uključujući i Hodbinu.
„Danas smo došli da posjetimo Muju-efendiju Memića i Ahmeda-efendiju Ćorajevića. Mujo-efendija je odskoro preuzeo dužnost gasala pri Medžlisu i definirane poslove u ovom džematu. Uselio se u vakufski stan neposredno uz džamiju, što smatramo veoma važnom činjenicom u funkcioniranju džemata i džamijskog odbora“, kazao je Dino-ef. Maksumić.
On je podsjetio da se u Ali-pašinoj džamiji ranije nisu obavljali dnevni namazi, zbog čega je njihovo ponovno uvođenje važan pomak za vjerski život na ovom području.
„To je za nas jedna lijepa i radosna vijest, s obzirom na to da se u ovoj džamiji nisu obavljali dnevni namazi. I Mujo-efendija nam je prenio lijepe utiske ljudi koji ovdje dolaze, bilo vikendom ili stanovnika koji ovdje žive“, rekao je glavni imam.
Na području koje gravitira Ali-pašinoj džamiji nalazi se oko 80 domaćinstava, dok je riječ o približno 149 Bošnjaka. Međutim, stvarni broj ljudi koji gravitiraju ovom prostoru teško je precizno odrediti jer značajan dio čine i vlasnici vikendica i ljudi koji na Buni borave povremeno.
Maksumić objašnjava da se organizaciji vjerskog života na ovom području pristupa u skladu s realnim demografskim okolnostima. Gubavica je svojevrsna baza džemata, gdje djeluje stalni imam Abaz-ef. Tule i održava se mektepska nastava, dok se u drugim mjestima nastoji održati kontinuitet vjerskog života u skladu s mogućnostima i potrebama stanovništva.
U Ali-pašinoj džamiji Ahmed-ef. Ćorajević već duže vrijeme obavlja službu hatiba, posebno predvodeći džuma-namaz i ramazanske namaze. Njegovo prisustvo, zajedno s novim angažmanom Muje-ef. Memića, omogućava da se objedine različite potrebe ovog prostora.
„Mi bismo bili sretni da ovdje imamo stalnog imama koji bi sve ovo objedinio i da bude ovdje stalno, ali evo, okolnosti su sada takve kakve su. Ovo je za nas dobro rješenje – da je Mujo-efendija tu stalno kao domaćin, da održava i ovu vakufsku parcelu, odnosno dvorište džamije i vakufsku parcelu pored džamije, i da je Ahmed-ef. Ćorajević tu u svojstvu hatiba“, istakao je Maksumić.
Mujo-ef. Memić: „Pomisao da ću i ja tu nešto doprinijeti stvorila mi je posebnu dragost“
Mujo-ef. Memić na Bunu je došao prije dva i po mjeseca, nakon što je osam godina i dva mjeseca obavljao imamsku službu u Duvnu. Njegova veza s Mostarom i Hercegovinom, kako kaže, seže još u vrijeme školovanja u medresi, zbog čega dolazak na Bunu doživljava kao povratak u poznato i drago okruženje.
„Što se tiče Mostara i Hercegovine, tu sam završio medresu i sve me je vraćalo u Mostar. Lijepo je živjeti ovdje. Jeste da mi se desila promjena, a hvala Allahu, ja sam zadovoljan“, kazao je Memić.
O mogućnosti da svakodnevnim prisustvom doprinese vjerskom životu u džamiji govori s posebnom radošću.
„Sama pomisao na to da će se otvoriti i džamija, da će se klanjati svi dnevni namazi, čini me sretnim. Ona je i do sada bila otvorena i bila je svojevrsna putnička džamija. Ali pomisao na to da ću i ja tu biti, da ću i ja tu nešto doprinijeti, meni je to stvorilo neku dragost i posebnost u mom srcu“, rekao je imam Ali-pašine džamije.
Memić navodi da će u narednom periodu nastojati bolje upoznati lokalno stanovništvo i biti na raspolaganju svima koji dolaze u džamiju. Specifičnost Bune je i u tome što kroz ovaj prostor prolazi veliki broj ljudi koji ne žive stalno na ovom području. Među posjetiocima su, prema njegovim zapažanjima, posebno prisutni gosti iz Turske i arapskih zemalja.
Takva struktura posjetilaca, smatra Memić, dodatno potvrđuje važnost činjenice da džamija bude otvorena i da u njoj postoji vidljivo i kontinuirano prisustvo Islamske zajednice.
Džamija uz važnu putnu komunikaciju
Ahmed-ef. Ćorajević u Ali-pašinoj džamiji dužnost hatiba obavlja od 24. aprila 2020. godine. Njegova prva džuma u ovoj džamiji bila je upravo prvog dana ramazana te godine.
I Ćorajević naglašava da je džamija i ranije imala svoj džemat i određeni broj stalnih posjetilaca, ali da njena lokacija daje ovom objektu posebnu funkciju.
Smještena uz važnu putnu komunikaciju prema jugu zemlje, Ali-pašina džamija privlači ljude koji putuju prema moru, obilaze svoja imanja i vikendice ili prolaze kroz područje Bune.
„Džamija se nalazi na važnoj putnoj komunikaciji tako da imamo dosta posjete ljudi koji putuju prema moru ili obilaze svoja imanja i vikendice ovdje na platou Dubrovske visoravni u općinama Čapljina i Stolac“, kazao je Ćorajević.
Nakon obnove džamije 2008. godine bilo je predviđeno da se u njoj obavlja jedan dnevni namaz sedmično, subotom, kao i džuma-namaz. Džuma se održava kontinuirano, a broj posjetilaca često nadilazi broj stanovnika koji neposredno gravitiraju džamiji.
„Dolaze ljudi iz raznih sredina, možemo reći cijele Bosne i Hercegovine. Susrećemo ovdje ljude, naravno, najviše naših domaćih ljudi iz Mostara koji ovdje dođu, posjete nas i podrže, jer smo mi jedan manji džemat koji nema dovoljan broj musallija koji bi ispunio ovu džamiju na džuma-namazu“, rekao je Ćorajević.
Ali-pašina džamija kao mjesto susreta s historijom
Osim vjerske funkcije, Ali-pašina džamija ima i izražen historijski značaj. Sam naziv džamije podsjeća na Ali-pašu Rizvanbegovića, jednu od najznačajnijih ličnosti hercegovačke historije, pa posjetioci često žele saznati više o njenom nastanku, vremenu u kojem je građena i ličnosti kojoj je posvećena.
To potvrđuju i iskustva s posjetiocima, među kojima su i turisti koji ciljano obilaze džamiju zbog njenog historijskog značaja.
„Imamo turiste koji dođu, obiđu ovu džamiju, interesuju se ko je sagradio, kada, u koje vrijeme, kakva su to vremena bila i tako dalje“, kazao je.
Interesovanje postoji i za ličnost Ali-paše Rizvanbegovića, ali i za Husein-kapetana Gradaščevića. Ćorajević posebno primjećuje da se mlađi ljudi sve više interesuju za prošlost Bosne i Hercegovine i ličnosti koje su obilježile njenu historiju.
„Pitaju i za Gradaščevića i za Rizvanbegovića i interesuju se za ovu dvojicu naših velikana i zvučnih imena naše prošlosti“, rekao je Ćorajević.
Ali-pašin vakuf ima potencijal za novi razvoj
Za predsjednika Medžlisa Islamske zajednice Mostar Džafera Alića, ponovno intenziviranje vjerskog života samo je jedan segment šire priče o Ali-pašinoj džamiji i vakufu na Buni.
On smatra da prisustvo imama stvara bolju osnovu za dalje aktivnosti, ali i da položaj džamije i vrijednost vakufskog prostora otvaraju mogućnost za njegovo sadržajnije korištenje.
„Važno je da smo danas na Buni da izrazimo zadovoljstvo što smo upotpunili ovaj formalno-pravni vjerski sadržaj“, kazao je Alić, dodajući da upravo to može biti osnova za nove inicijative vezane za džemat i vakuf Ali-paše Rizvanbegovića.
Poseban potencijal vidi u položaju džamije, njenoj blizini rijeke Bune, pristupačnosti i uređenosti prostora.
„Ova džamija je na takvom položaju da naprosto mami da joj se dolazi. Ima lijep prilaz, lijep i impresivan geografski položaj blizu rijeke Bune, što samim time traži da se malo više posveti pažnja ovom vakufu“, istakao je Alić.
U tom smislu, u Medžlisu razmatraju mogućnosti za unapređenje postojećeg vakufskog prostora, uz poštivanje urbanističkih i drugih procedura, kao i za osmišljavanje novih sadržaja.
Jednu od konkretnih mogućnosti Alić vidi u razvoju edukativno-turističkog sadržaja u drugom dijelu vakufa.
„U drugom dijelu vakufa koji je ovdje pozicioniran imamo mogućnosti da isplaniramo jedan vid edukativno-turističkog sadržaja koji bi koristio kako Gradu Mostaru tako i turistima koji dolaze u Grad Mostar. Smatram da bi to upotpunilo i našu ponudu vjerskog turizma, što bi bilo dobro“, kazao je Alić.
U Medžlisu posebnu pažnju namjeravaju posvetiti i procesu izrade regulacionog plana za područje Bune. Cilj je, kako je pojasnio Alić, da Islamska zajednica na vrijeme učestvuje u planiranju i zaštiti interesa vakufa te stvori pretpostavke za buduće projekte.
Pri tome se ne razmišlja samo o samoj džamiji. U njenoj blizini nalaze se i drugi historijski lokaliteti, među kojima su mlinice, koje svjedoče o prošlosti ovog prostora.
„Ono što je važno, mi ovdje imamo historiju ovog područja, imamo u blizini ove džamije i druge objekte koji pričaju svoju historiju, kojima se trebamo posvetiti kako formalno-pravno, tako i u ovom građevinskom i obnoviteljskom smislu. Mislim da će to ovdje biti i fokus našeg djelovanja u budućnosti“, kazao je Alić.
