Predavanjem prof. dr. Munira Drkića večeras su u Opijačevoj tekiji na Šehovini završeni programi 51. tradicionalne manifestacije Dani mevluda i zikra. Govoreći o temi „Rumijeva Mesnevija u mostarskoj tradiciji“, profesor Drkić ukazao je na duboku ukorijenjenost ovog kapitalnog djela islamske duhovnosti u kulturni i intelektualni život Mostara.
Podsjetio je da Mesnevija Mevlana Dželaludina Rumija predstavlja jedno od najvažnijih djela islamske kulture i civilizacije, kao i najznačajniju sufijsku poemu u islamskoj književnosti.
– Mesnevija je jedno od temeljnih djela islamske kulture i civilizacije, bez premca najveća sufijska poema u islamskoj književnosti. Njeno prisustvo u Mostaru od kraja 16. stoljeća potvrđuje da je ovaj grad još tada imao status važnog kulturnog i urbanog centra – kazao je prof. Drkić.
Podsjetio je kako je mevlivijska tradicija, odnosno tradicija čitanja, tumačenja i izučavanja Mesnevije, bila prisutna u više gradova Balkana, među kojima su Sarajevo, Beograd, Niš, Skoplje, Jeniđe Vardar i Plovdiv, te da Mostar zauzima posebno mjesto među tim središtima.
Govoreći o dolasku Mesnevije u Mostar, profesor Drkić je ukazao na ulogu Derviš-paše Bajezidagića, kojeg je opisao kao dalekovidog derviša i vakifa. Bajezidagić je ostavio izuzetno značajnu vakufnamu čiji sadržaj i danas može biti inspiracija novim generacijama.
– Glavni dijelovi vakufname svjedoče o široko postavljenoj osnovi za sve što je slijedilo u kasnijim stoljećima i što može biti dobra podloga za novi početak – vraćanje ovog važnog djela islamske duhovnosti i sufizma u Mostar, kao što je sada vraćamo i u Opijačevu tekiju – kazao je.
Profesor Drkić osvrnuo se i na književni i kulturni značaj Mesnevije, navodeći da se ona može posmatrati i kao svojevrsno tumačenje islamskih propisa, kur’anskih ajeta i hadisa kroz književni izraz. Dodao je kako je njen utjecaj na književnost Osmanskog carstva bio ogroman, ali da se njen utjecaj nije zadržao samo na književnosti, već je oblikovao i ukupnu kulturu tadašnjeg društva.
– Mesneviju nazivaju enciklopedijom sufizma, najboljim komentarom Kur’ana, a neki idu toliko daleko da je nazivaju „Kur’anom na perzijskom jeziku“ – rekao je prof. Drkić.
Poseban akcenat tokom predavanja stavljen je na univerzalnu vrijednost Mesnevije. Profesor Drkić je kazao da to djelo nadilazi okvire književnosti i tesavvufa, da i danas privlači pažnju ljudi širom svijeta, kako muslimana jednako i onih koji ne pripadaju islamskom svjetonazoru.
Prema općeprihvaćenim shvatnajima, dodao je, univerzalnost Mesnevije proizlazi iz mudrosti njenog autora i načina na koji je djelo napisano, zbog čega i nakon sedam i po stoljeća izaziva interes čitalaca u Zapadnoj Evropi, Sjevernoj Americi, Japanu, Južnoj Koreji i drugim dijelovima svijeta.
Govoreći o mostarskoj tradiciji, profesor Drkić je kazao da ovaj grad već više od četiri stoljeća baštini i prepoznaje istinsku duhovnost, mnogo prije nego što je savremeni svijet počeo intenzivnije tragati za sličnim vrijednostima.
– Mostar je bio preteča onoga što danas vidimo u Njujorku, Čikagu ili Parizu. Ovdašnji ljudi napajali su se na izvorima te duhovnosti mnogo ranije. Vraćanje Mesnevije u prostor gdje je ona toliko dugo bila snažno prisutna je dio vraćanja primordijalnih vrijednosti ovoga grada – zaključio je prof. Drkić.
Muftija Dedović: Dani mevluda i zikra postali su prepoznatljiva vrijednost naše domovine
Zatvarajući 51. tradicionalnu kulturno-vjersku manifestaciju Dani mevluda i zikra, mostarski muftija dr. Salem Dedović kazao je da je ova manifestacija tokom godina izrasla u jednu od najprepoznatljivijih duhovnih i kulturnih vrijednosti juga Bosne i Hercegovine.
– Zahvaljujem dragom Bogu na blagodati još jedne lijepe kulturno-vjerske manifestacije Dani mevluda i zikra. Ona je obilovala kulturnim, naučnim, duhovnim i umjetničkim sadržajima i tokom godina postala je prepoznatljivo ime i vrijednost cijele naše domovine – kazao je muftija Dedović.
Naglasio je da posebnu vrijednost manifestaciji daje podrška vjernika i džemata iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, naročito tokom centralnih programskih sadržaja – večeri zikra i tradicionalnog mevluda na Vrelu Bune.
Takav trend ocijenio je važnim jer masovnost i kontinuitet ove manifestacije potvrđuju očuvanje vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hercegovini.
– U vremenu kada se na različite načine pokušavaju osporiti i potisnuti naše vrijednosti, ova manifestacija podiže svijest kod našeg naroda i podsjeća nas da baštinimo duboko ukorijenjene vrijednosti koje pripadaju ovom prostoru – poručio je muftija Dedović.
U osvrtima na večerašnje predavanje o Rumijevoj Mesneviji, uočio je da ono simbolično predstavlja povratak jednoj snažnoj duhovnoj i intelektualnoj tradiciji Mostara.
– Večerašnjim susretom oko Rumijeve Mesnevije vraćamo se nečemu što je na ovom prostoru živjelo još krajem 16. stoljeća. Iako je postojao vremenski vakuum, Allah dž.š. upravlja vremenom, sudbinama i historijom. Uz Njegovu pomoć, evo nas danas u Opijačevoj tekiji, mjestu koje je ugostilo Rumijevu Mesneviju i našeg mesnevihana, uvaženog profesora Munira – rekao je muftija Dedović.
Dodao je kako postoji namjera da se druženja i predavanja o Rumiju i Mesneviji nastave i u budućnosti, s ciljem da Opijačeva tekija postane prostor intelektualnih razgovora i produhovljenih susreta.
