Knjiga „Bosanskohercegovačka pristaništa Klek-Neum i Sutorina u osmanskim dokumentima XIX stoljeća“ dr. Emira Demira promovirana je večeras u Mostaru u sklopu programa 49. manifestacije „Dani mevluda i zikra“.
Knjiga je jedno od značajnijih historiografskih istraživanja koje svojim sadržajem nudi reprezentativan pregled i genezu razvoja pitanja uspostave granica Bosne i Hercegovine i njenog historijskog prava na jadransku obalu. Radi se o drugom dopunjenom izdanju ranije objavljene Demirove knjige čiji se sadržaj odnosio samo na prostor Neuma. U njoj su autentičnim dokumentima dopunjena ranija saznanja o tom području, dok se tematska cjelina, koja se odnosi na područje Sutorine po prvi put kroz dokumentarnu arhivsku građu prezentira naučnoj javnosti.
Govoreći o značaju ovakve vrste istraživanja na promocije je mr. Alen Zečević naglasio kako ova knjiga sve svoje domete bazira na dokumentima iz XIX stoljeća kada je osmansko carstvo, iako u periodu političke i ekonomske dekadencije, ipak slovilo kao jedna od ozbiljnijih i moćnijih faktora na Jadranskom moru.
„Knjiga nam daje nam jasnu genezu pitanja granica Bosne i Hercegovine na Jadranskom moru, prava Jadransko more još od srednjeg vijeka, preko perioda osmanske Bosne . Pitanje granica je uvijek bilo aktuelno, pitanje Bosne i Hercegovine uvijek je imalo političku dimenziju i kontekst pa i danas kada je Bosna i Hercegovina, zbog svog specifičnog ustrojstva suočena sa manipulacijama dnevne politike pa se i ovo pitanje nastoji koristit u ideološke svrhe“, kazao je Zečević.
Knjiga je rezultat profesionalnog, metodološki vrhunski urađenog djela, dodao je, koje može da služi na ponos, čast i naše poštovanje. Za dopunjeno izdanje autor se odlučio na osnovu novih saznanja o samom Kleku, ali i zbog činjenice da je Sutorina na izvjestan način imala istu historijsku ulogu i značenje.
„Dokumenti podrobno govore o diplomatskim odnosima dvaju carstava, austorugarskog i osmanskoga , govore o turbulentnom vremenu od 1875- 1888.g., okolnostima koje su vladale u vrijeme hercegovačkog ustanka, kada su se dešavale promjene na Balkanu, a samim tim i bosanskohercegovačkim pristaništima na moru. Iz dokumenata o Sutorini imamo sasvim nove podatke i nova čitanja političkih dešavanja i dešavanja na terenu“, pojasnio je dr. Demir.
On je u dokumentima našao podatke o izgradnji džamije u Neumu neposredno do vojnog kompleksa, dok se u zbirci dokumenata koje je obrađivao a odnose se na Sutorinu takvih podataka nema, pa pretpostavlja da je ona već tada bila uništena ili pak nije bila predmet administrativnih prepiski.
