U okviru manifestacije „Dani mevluda i zikra“ sinoć je u Mostara promovirana monografija „Muftije Mostara i Hercegovine“, Ahmeda Mehmedovića. Knjigu su u prepunoj Sali Centra za kulturu Grada Mostara uz autora promovirali muftija Selem ef. Dedović, muftija u penziji Seid ef. Smajkić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić, i prof. dr. Faruk Taslidža, profesora Fakultet humanističkih nauka „Univerziteta Džemal Bijedić“.
Uz Muftijstvo u ranom periodu Mostara, napominje prof. Taslidža, važnu ulogu u kulturnom i prosvjetnom poletu grada Mostara imala je Karađoz-begova medresa koja je u narednim stoljećima iznjedrila brojne učenjake, književnike, pjesnike. „Mehmedović je uložio veliki trud da bi nam približio instituciju Muftijstva i ljude koji su nosili tu instituciju, a to su mostarske muftije. On je detektirao ukupno 41 znamenitu ličnost koja je obavljala ovu dužnost“, kazao je Tasližda.

Knjiga uz biografije muftija nudi i njihove bibliografije što je izuzetno dragocjen naučno istraživački poduhvat. „Ponosan sam na ovo djelo. Uradilo smo dosta izdavačkih projekata ali ovo djelo ima veliku vrijednost zbog zahvata da je rađeno na primarnoj arhivskoj građi koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i što po prvi put imamo nepoznate i neistražene podatke o mostarskim i drugim hercegovačkim muftijama. Na ovaj način imamo uvezano platno muftijske institucije dugo više od 430 godina“, istakao je muftija Dedović.

Impozantni rezultati objavljene monografije, dodao je, Bošnjake u Hercegovini čini utemeljenim i čvrstim jer je institucija Muftijstva imala nemjerljiv značaj ne samo za vjerski, već i društveno politički, kulturni i obrazovni život. „ Na ovaj način taj kontinuitet je ispoljen, sačuvan i uvezana je relevantna niska mostarskih muftija. Dragocjeno nam je što po prvi put imao podatke o muftijama iz drugih hercegovačkih mjesta“, kazao je muftija.

U sekundarnom narativu knjige prepoznatljivi su naslovi brojnih knjiga vjerskog sadržaja koje daju odgovor zašto je Mostar važio kao grad znanja i grad nauke. „Mi bismo bili sretni da ovo bude jedan poticaj posebno novoj generaciji mladih teologa i istraživača da nastave ova istraživanja. Ahmed je otvorio ta vrata. Radovi naših muftija traže kritički osvrt, valorizaciju iščitavanja u našem savremenom vremenu, jer dosta toga nam je još uvijek nepoznato. Ahmed je ovom monografijom učinio veliku uslugu nauci, budućim generacijama olakšao posao i nadamo se da će to oni prepoznati, d aće pronaći ljubavi i odgovornosti da se ovim putem krene dalje“, primijetio je muftija Dedović.

Uz biografije mostarskih muftija Mehmedović je objavio biografije šestorice blagajskih muftija, dvojice ljubinjskih i trojce trebinjskih muftija. „Materija je bila vrlo kompleksna. Koristio sam svu raspoloživu literaturu koja je do sada objavljena, ali smo poentu dali na rukopise Gazi Husrev-begove biblioteke gdje smo pronašli mnogo podataka koji su oblikovali knjigu“, istakao je autor monografije Ahmed Mehmedović.