Prof.dr. Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu sinoć je u okviru Manifestacije Dani mevluda i zikra u Mostaru održao javnu tribinu pod nazivom „Bosna i Hercegovina u očima svijeta – kako nas drugi vide i šta nam to znači“. Na osnovu vlastitih istraživanja percepcije Bosne i Hercegovine u svjetskim akademskim krugovima, polis studija, književnih, publicističkih, kulturnih, turističkih predstavljanja i poimanja Bosne i Hercegovine Alibašić je iznio niz dragocjenih informacija važnih za definiranje njene pozicije na ukupnoj svjetskoj društveno sceni. Izlaganje je počeo osvrtom na historijska stigmatiziranja Balkana i na brojne stereotipe nastale nakon odlaska Osmanlija. „I kod nas još uvijek postoje ljudi i grupacije koje nesvjesno pothranjuju te stereotipe“, kazao je Alibašić, ilustrirajući taj stav neobjašnjivom potrebom da se bosansko-hercegovačko društvo dijeli na građane i seljake. U protu-argumentaciji vladajućih stereotipa naveo je podatak da je Balkan zapravo kolijevka civilizacije jer su i Sokrat i Platon i Aristotel rođeni na Balkanu.
Prema njegovom mišljenju Bosna i Hercegovina danas u mnogim segmentima u odnosu na mnoge druge u svijetu je vrlo uspješan primjer rekonstrukcije nakon nedavne agresije. „Bosanski slučaj je primjer uspješne rekonstrukcije tranzicijske pravde. „BiH je prvo mjesto u svijetu kada je riječ o pronalasku i identificiranju žrtava u masovnim grobnicama. Međunarodna konvencija o genocidu prvi put je u svijetu presuđena u Bosni i Hercegovini“, naveo je Alibašić. S druge strane, prema njegovom istraživanju, BiH se navodi kao nevjerovatan slučaj neuspjeha kada je riječ o pomirenju i obrazovanu. „Ono što je trebalo biti privremeno rješenje ispostavilo se da su trajna rješenja“, zaključio je Alibašić.
O vjersko identitetu u BiH se u svijetu uglavnom govori kao o močvari radikalizma i kao svjetioniku i nadi evropskog islama, dok u muslimanskom svijetu prevladavaju samo dvije teme, prirodne ljepote BiH i agresija 90-tih godina. „ Muslimanski svijet je fasciniran likom i djelom Alije Izetbegovića. Puni su poštovanja prema njemu“, dodao je Alibašić. Politički sistem u Bosni i Hercegovini, kako je naglasio, najčešće se smatra kao najkompliciraniji sistem u svijetu, u kojem je način odlučivanja i donošenja političkih odluka ključni razlog nefunkcionalnosti, stepen sloboda, prema referentnim istraživanja, u Bosni i Hercegovini, je na vrlo niskom nivou i zabrinjavajući.
„Ekonomska nerazvijenost i nezaposlenost je jedan od tri najveća problema u Bosni i Hercegovini. U 2017.g., prema nekim istraživanjima, BiH je bila najlošije mjesto za ulaganje. Ljudi koji se odlučuju na ulaganja najprije gledaju u tu vrstu statistike“, kazao je Alibašić.
Mostar se vrlo često navodi u brojnim izvještajima, studijama i analizama referentnih svjetskih i evropskih centara. Jedna od najljepših priča su turistički potencijali i prirodne ljepote Bosne i Hercegovine. U Turističkim prospektima skokovi sa Starog mosta su skoro uvijek na prvom mjestu rang listi. Pored njih navedeni su tragovi osmanske arhitekture, blizina skijališta na Bjelašnici, visočke „piramide“, stari gradovi, vinski putevi, pa čak i bosanska kahva.
„Ljudi nas vole i rado dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Mi imamo puno više prijatelja već što nam se to ponekad čini. Poznate svjetske ličnosti iz bilo kojeg dijela svijeta, skoro bez ikakvog honorara, rado se odazovu na sve naše pozive i rado se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina nikoga ne ostavlja ravnodušnim“, u završnim opažanjima kazao je Alibašić.
