Pred centralni program obilježavanja 33. godišnjice oslobođenja Mostara i šireg platoa Podveležja, u znak sjećanja na šehide ovog kraja, grada Mostara i cijele Bosne i Hercegovine sinoć je kod mjesne džamije i spomen obilježja održan prigodan vjerski program. U prisustvu nekoliko stotina vjernika poklonjena je hatma dova koju su proučili mostarski imami, a okupljenima se u svojstvu izaslanika reisul-uleme IZ-e u BiH obratio njegov savjetnik za medije dr. Mustafa Prljača. Uz podsjećanje na drevne istine da nema perspektive niti budućnosti nijedan narod koji ne njeguje uspomenu na svoje velikane, pohvalno je govorio o kontinuitetu programa koji se već duži niz godina na ovakav način i ovim povodom organizira u Podveležju.
„Ovi programi su nam bitni ne bismo izgubili kontinuitetu u pamćenju, jer mi smo u svojoj povijesti imali gubitaka toga kontinuiteta i to je imalo vrlo negativne implikacije na našu stvarnost“, istakao je Prljača.
Tokom govora ukazao je na aktuelne društveno-civilizacijske procese koji se odvijaju na globalnom planu s jasnim znakovima devastacije i marginalizacije opće humanističkih standarda i moralnih kriterija. Ekonomski disbalans, u kojem pojedinci posjeduju više kapitala već nekoliko država zajedno, kako je to naglasio, samo je jedan od vidova i načina urušavanja civilizacijskog sunovrata.
„Napadnute su sve naslijeđene vrijednosti. Doslovno sve. Svjedočimo tome kako se nameću antivrijednosti i to na način da su najviše napadnute one najznačajnije“, upozorio je Prljača.
U tumačenjima islamskih načela i svetih tekstova u kojima je oslovljena ova tema izdvojio je kur’ansko poglavlje (Kehf) u kojem se na direktan i indirektan način govori o važnosti očuvanja vjere i vjerskih moralnih principa. Naveo je da se u ovom kur’anskom poglavlju spominju se četiri velika iskušenja: iskušenje vjere, iskušenje imetka, iskušenje znanja i iskušenje vlasti.
„Nažalost, čovječanstvo ide u pravcu naopakosti. Naslijeđene vrijednosti su već sada ugrožene. Ono što nevalja prikazuje se u lijepom obliku. Već sada je pobožnom i čestitom čovjeku teško. Neravnopravan je“, preporučivši dodatne napore u razumijevanju u razlučivanju istine od neistine, dobra od zla, morala od nemorala, principa od anarhije, naveo je Prljača. Na taj način, dodao je, otklanjaju se individualne i kolektivne slabosti, uzrokovane pretjeranom ljubavlju prema imetku i pretjerana posvećenost ovome svijetu čime se zanemaruju interesu onoga svijeta, ahireta.
U tom kontekstu govorio je i o tri genocida počinjena nad tri muslimanska naroda u posljednje vrijeme, genocidu nad bosanskohercegovačkim muslimanima čiji počinitelji dolaze iz hrišćanskog miljea, nad muslimanima Mijanmara čiji počinitelji maju budističku pozadinu i nad muslimanima Palestine čiji počinitelji imaju jevrejsku pozadinu.
„Zato je važno da se podsjetimo kako je započeo ovaj događaj o kojem večeras oživljavamo uspomenu. Bili smo zatečeni, neorganizirani, bez oružane sile, bez ikakvih formacija vlastiti. Nismo imali ni kulturnih institucija. Bili smo zatečeni, ali kada smo se suočili sa egzistencijalnom prijetnjom, onda smo oživili potencijale iznutra sebe, mobilizirali smo sve snage i opstali smo. Da to nismo učinili, danas se ne bismo ovdje okupljali. I u narednom periodu, braćo i sestre, predstoji nam jedna duhovna obnova. Naša nam tradicija nagovještava da će i za ovoga perioda doći bolja vremena. Zato moramo uložiti napor i u sebi i oživiti vrijednosti svoje vjere i zastupati ih u stvarnosti“, poručio je Prljača.
