Naučnim skupom ˝Bošnjaci u Hercegovini kroz historiju˝ u organizaciji Mostarskog muftijstva i B.Z.K. Preporod Mostar jučer je završena 43 manifestacija Dani mevluda i zikra. Na naučnom skupu održanom u Centru za kulturu grada Mostara učešća je uzelo 19 naučnih i javnih radnika na kojem su izlagali nepoznate ili manje poznate teme i činjenice o istrajavanju Bošnjaka, njihovoj kulturi, baštini i historiji u ovom dijelu naše domovine.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod gradsko društvo Mostar Haris Omerika u pozdravnom obraćanju govoreći o značaju organizacije ovog skupa kazao je kako im je cilj obuhvatiti važnije segmente iz različitih sfera društvenog i vjerskog djelovanja Bošnjaka u Hercegovini. Suorganizovanjem ovog skupa, kako je istakao, Preporod Mostar učinio je značajan iskorak u svom programskom djelovanju.
Uspješan rad skupa poželio je i rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“ prof. dr. Elvir Zlomušica ocijenivši skup potvrdom velikog doprinosa istaknutih ličnosti iz Hercegovine na svim poljima ljudskog djelovanja.
Mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović obraćajući se učesnicima skupa i gostima podsjetio je na sve prisutniji fenomen tendenciozno mitologiziranja i izdizanja legendi iznad naučnih činjenica. „Organizovanjem ovog skupa pokazujemo da smo spremni da ponesemo svoj dio tereta i da damo svoj doprinos otkrivanju činjenica koje će čvrsto stajati naspram mitova i legendi i falsificiranja historije. Bošnjaci Hercegovine imaju svoju historijski kontinuitet što će pokazati današnji referati. Taj višestoljetni kontinuitet se pokazuje kroz velelijepe građevine, vakufe, pisanoj i usmenoj tradiciji , cjelokupnoj tradiciji“, kazao je muftija istaknuvši kako skup ima za cilj buđenju interesovanja i nastavku već započetih istraživanja. „Naš nijet bit će ispunjen ukoliko dođe do otvaranja novih istraživanja na ovom polju, zato i jeste najbitnije probuditi interesovanje za istraživanje i animirati one koji su najviše pozvani za to, naučne i kulturne radnike, pa potom njihove studente i učenike“, poručio je muftija.
Pred početak radnog dijela Naučnog skupa na osnovi mišljenja stručnog žirija posthumno je dodijeljena je nagrada „Fevzi Mostarac 2018.“ rahmetli Ahmedu S. Aličiću. Nagrada je utemeljen i dodjeljuje se u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra za naučni doprinos – najbolje objavljeno djelo iz oblasti nauke, koje uz najviše naučne standarde, afirmira duhovne i opće humanističke i tradicijske vrijednosti Bošnjaka Hercegovine. U obrazloženju dodjele ove prestižne nagrade nevedeno je da je uloga uglednog učenjaka rahmetli dr. Aličića nezaobilazna u korištenju, citiranju i analiziranju historijski nalaza, istraživanja i korištenju dokumenti koji potvrđuju višestoljetno prisustvo Bošnjaka na prostorima Bosne i Hercegovine u svim segmentima nacionalnog, jezičkog, kulturnog i duhovnog izraza. Nagradu su Ahmedovom sinu Azeru uručili mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović i rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru prof.dr. Elvir Zlomušica.
Ahmed S. Aličić, historičar osmanista, rođen je u Kljunima kod Nevesinja 6. marta 1934. godine. Sin je Salih ef. Aličića. Osnovnu školu pohađao je na Buni kod Mostara, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio 1955. godine. Potom je studirao arapski, turski i perzijski jezik na Odsijeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je 1960. godine, a nakon toga magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1968. godine. Magistarski rad mu nosi naslov Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine. Doktorirao je na matičnom fakutetu u Sarajevu 1996. godine s temom Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine. Autor je i priređivač brojnih naučnih knjiga i publikacija od kojih su najznačajniji: Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina iz 1477. Godine, turski katastarski popis nekih područja zapadne Srbije – XV i XVI vek (knj. I, II, III). Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69., Opširni katastarski popis za oblast Hercegovinu iz 1585. Godine… Dr. Ahmed S. Aličić umro je u Sarajevu 2014. godine gdje je i ukopan. Dženazu namaz ispred Begove džamije 13.8.2014.g. predvodio je Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Tokom skupa predstavljene su sljedeće teme: Bosanska kraljevina nakon političkog sloma 1463. Godine, Stradanje hercegovačkih Bošnjaka u XVII stoljeću, Kadiluk Imotski u 17. Stoljeću, Bošnjaci u Hercegovini u posljednjim decenijama osmanske vlasti, “Džabićev pokret” – Rivalstvo Ali-Fehmi Džabića i Mujage Komadine, Hercegovački muslimani 1941. Kojim putem?, Diskusije i dileme političkog rukovodstva o nacionalnom identitetu 11:35 – 11:45 Bošnjaka 1960-ih i početkom 1970-ih godina, Ulemanska porodica Cvijetić iz Trebinja, Poetsko-estetska podloga Bašagićeva mevluda, Doprinos književnoj nauci Abdurahmana Nametka, Više od pjesnika: Hamza Humo kao historičar bošnjačke književnosti, Pjesništvo Osmana Đikića u tranzicijsko – kulturnom kontekstu bošnjačke književnosti austrougarskog perioda, Muhammed a.s. i Kur’an – osvrt na historiju islamske kulture, književnika Osmana Nuri Hadžića, Književna prezentacija Mostara u odabranoj prozi bošnjačkih pisaca, Hercegovačke uspavanke – vjerovanje u magijsku moć riječi, o kojima su govorili: dr. sc. Midhat Spahić, dr. sc. Faruk Taslidža, dr. sc. Sedad Bešlija, dr. sc. Senaid Hadžić, mr. sc. Emina Palata, dr. sc. Ibrahim Kajan, dr. sc. Adnan Velagić, dr. sc. Safet Sarić, dr. sc. Dženita Rujanac, dr. sc. Ismet Bušatlić, dr. sc. Elbisa Ustamujić, dr. sc. Sanjin Kodrić, dr. sc. Vedad Spahić, dr. sc. Irma Marić, dr. sc. Lejla Žujo – Marić i mr. sc. Nusret Omerika.
