U strukturi Islamske zajednice džemat je njena polazna tačka i osnova njene dalje nadogradnje. Aktivnosti džemata, njegovih odbora normirani su višim pravnim aktima, pravima, obavezama i nadležnostima. Gledano kroz historijske, društveno sociološke tokove okviri djelovanja džemata bili su različiti, zavisno od aktuelnog trenutka i potrebe ljudi nastanjenih na istom području.
Djelovanja džematlija u minulim državno pravnim sistemima nerijetko je podrazumijevalo zaštitu i afirmaciju nacionalnih pitanja Bošnjaka. Taj proces na slobodnoj teritoriju Republike Bosne i Hercegovine inercijom je nastavljen i nakon agresije na BiH. Uspostavom državnih, entitetskih, kantonalnih institucija nacionalne teme sve su manje u fokusu naših džemata, osim na prostoru manjeg bosnaksohercegovačkog entiteta, gdje IZ-e i danas predstavlja najvažniju instituciju bošnjačkog naroda. Posljedično tome na prostoru Federacije BiH došlo je do svojevrsnog smanjivanja tih vrsta aktivnosti, smanjivanja fokusa šireg spektra djelovanja, odnosno, svojevrsnog oprirođenja djelovanja džemata i džematskog odbora i imama na njihovu stvarnu misijsku i vjersku funkciju.
Prve decenije 21 stoljeća na globalnom svjetskom planu karakterizira svojevrsna filozofija konzumerizma, individualnog djelovanja baziranog na postulatima demokratije u kojoj se sva sredstva do cilja smatraju dozvoljenim, a pojedinci poprimaju osjećaj neovisnosti od društvenih struktura, samim tim i isključivosti općih kriterija i normi na čemu šerijat, odnosno tradicija islama posebno insistira.
O temi džemat i džematske aktivnosti u aktuelnim okolnostima govori Šefik-ef. Čavčić imam u džematu Zalik.
