Proteklih dana u JU „VI osnovna škola“ Mostar, organizovani su tematski roditeljski sastanci povodom obilježavanja Međunarodnog dana porodice. Pored angažovanih stručnih osoba iz oblasti psihologije i psihoterapije učešće u istim uzelo je i Savjetovalište za brak i porodicu MIZ-e Mostar sa stručnim timom savjetnikom psihologom mr. Vedinom Ajanović i psihoterapeutom Merimom Hafizović. Prema riječima psihologa, na početku susreta govorilo se o aktulenim dešavanjima u susjednoj državi i kakav odraz može imati na djecu.
„Mladi adolesenti uslijed procesa završavanja razvoja nervnog sistema i uticaja istog na kogniciju i hormone, često nisu u mogućnosti da potpuno shvate ozbiljnost određene situacije, pogotovo ako im se prenosi informacija, bez iskustva i doživljaja. Stoga je potrebno povećati, koliko je moguće, kontrolu na informacijama koje su dostupne djeci i razgovarati sa njima i objašnajavati im“, rečeno je na skupu.
Uloga porodice i roditelja, kao prvih kontakata od rođenja djeteta, između ostalog, jeste pomoći djetetu da postane empatična osoba koja ima sposobnost emocionalne samoregulacije i adekvatan nivo tolerancije na frustraciju. Kroz adekvatan i zdrav roditeljski stil struka preporučuje da treba naučiti djecu da razumije drugog i drugačijeg, da vješto grade odnose sa drugim ljudima, da doprinose društvu i zajednici, te da se ne može govoriti o receptu za uspješno roditeljstvo, ali se možemo zapitati šta je je ono što stoji u temelju stabilne ličnosti? -dosljednost, struktura, samostalnost (spram uzrasta) korisnost u radu, dobrota, empatija, logičko i kritičko mišljenje, prava i obaveze.
Psihoterapeut Merima Hafizović u svom obraćanju je navela riječi Irskog filozofa Edmunda Burke „ Da bi zlo napredovalo, dobri ljudi trebaju-ne činiti ništa.“ Zatim je podsjetila da se nasilje ne zaboravlja, a pogotovo vršnjačko nasilje nije izolirani incident, nego ima svoju socijalnu dinamiku koja poznaje 4 načina ponašanja, a to su: žrtva, nasilnik, posmatrač i pomagač. „Postoje četiri uloge koje pripadaju našoj djeci u školi, kao i učiteljima i nastavnicima/profesorima, direktoru i školskom osoblju, ali i roditeljima. I svi mi spadamo u jednu od ovih kategorija. Na svakome je od nas da se upitamo: Da li sam ja ili moje dijete nasilnik? Da li sam ja ili moje djete žrtva nasilja? Da li sam ja ili moje dijete posmatrač nasilja? D ali sam ja ili moje dijete pomagač? Pomagači su oni koji prepoznaju, identifikuju devijantno ponašanje i reaguje na nasilje“, istakla je Hafizović.
Naše društvo, dodala je, treba više pomagača da bi opstalo kao zdravo, oni se odgajaju u mentalno zdravim porodicama. U stručnom radu, objavljenom na hrcak.srce.hr, Smiljan Zrilić u svom radu pod nazivom SUDIONICI U KRUGU ŠKOLSKOG NASILJA-NASILNIK, ŽRTVA I POSMATRAČ kaže:“ Studije učestalosti i manifestnih oblika nasilja u školi bave se, uglavnom istraživanjem odnosa napadač-žrtva.
„Svakodnevna drama koja se događa u školi antisocijalna je aktivnost, čiji su sudionici gotovo sva djeca u školi. Nasiljem su obuhvaćena i djeca koja posmatraju nasilje, izrazito stresno proživljavaju saosjećanje sa žrtvom ili i sami sudjeluju u nasilju: navijanjem, odobravanjem i uključivanjem. U ovom radu analizira se krug školskog nasilja, koji obuhvaća i djecu promatrača nasilja. Vremenom pasivni posmatrači mijenjaju svoju ulogu, te i sami postaju nasilnici. Stoga školsko nasilje ne možemo istraživati bez posebnog osvrta na djecu koja su svjedoci, bilo da se saosjećaju sa žrtvom ili se priključuju napadačima. Svima Nam je poznat hadis Allahovog Poslanika. s.a.v.s. : „ Ko od vas vidi nevaljalo djelo, neka ga promjeni svojom rukom, ako to nije u mogućnosti onda svojim jezikom, a ako ni to nije u mogućnosti onda (neka osudi) svojim srcem, a to je najslabiji stepen imana (Bilježi Muslim, 49)“, naglasila je Hafizović.
Dalje navodi da je straši činjenica da smo mi postali društvo posmatrača. Način da se izvučemo iz te depresije i letargije jeste edukacija i psihoterapijski rad na sebi. Edukaciji i iscjeljenju prethodi priznavanje problema, nadam se da će nas ovaj događaj potaći na to. Puno bi bilo bolje da djelujemo preventivno nego da se suočavamo sa užasima koji mogu da proisteknu iz nepažnje i zanemarivanja. Svjesna sam da su nedavni užasni događaji prepali javnost. Međutim, ovakvi događaji se ne dešavaju preko noći i nije samo jedan akter u pitanju. Patologija se razvija kroz vrijeme i samim time ne može se iscjeliti ili izliječiti ad hoc riješenjima, jer prosto neće biti efekta. Kada travnjak zakržlja, potrebno je minimum tri godine da se vrati u početno stanje da bude ugodan i uredan, koristim ovu metaforu da približim problem koji imamo u društvenoj zajednici jer nam je teško potaknuti razgovor o mentalnom zdravlju, a tek kolko osjećamo otpora da priznamo da nam svima treba da zacjelimo rane i u konačnici osnažimo ulogu pomagača u sebi. Zato mene raduje da je Rijaset Islamske zajednice u BiH prepoznao važnost razgovora o mentalnom zdravlju i pokrenuo projekat Savjetovališta za brak i porodicu, i time doprinosi dobru i iscjeljenju društva“, rekla je Hafizović.
Dodala je da obilježavanjem Međunarodnog dana porodice se naglašava važnost porodice i obilježava se na različite načine širom svijeta, ovo je naš način da pružimo podršku roditeljima, a time i porodici, jer porodica je osnovna jedinica društva i ona zahtjeva zaštitu, pomoć i podršku od strane svojih članova, ali i društva kao cjeline. Jedino na taj način svako pojedinačno može dati svoj optimalni doprinos zajednici u kojoj živi. Porodice su uvijek imale svoja iskušenja, svoje kvalitete i svoje potrebe. U ovom vremenu porodice zaista trebaju podršku…
Svjesni te činjenice iz Savjetovališta za brak i porodicu MIZ-e Mostar poručuju kako kontinuirano kreiraju nove sadržaje i brojne preventivne aktivnosti, za sve pogotovo za omladinu, roditelje, partnere i osobe sa poteškoćama u razvoju… Savjetovalište će uvijek biti uz porodicu i podrška porodici ističe voditeljica Savjetovališta mu’allima Fatima Puce, koja je najavila nastavak saradnje kroz predavanja i radionice za učenike i nastavno osoblje, te se ujedno i zahvalila direktorici, „VI Osnovne škole“ Mostar Edni Balić i prof. vjeronauke Elvedini Kazazić na pozivu i ukaznom povjerenju.
