U okviru kulturne manifestacije Mostarsko ljeto u petak večer u Centru za kulturu grada Mostara promovirana je knjiga „Plemeniti Mostar“ autora Ahmeta Kurta. Ovaj istraživački poduhvat Ahmeta Kurta, uokviren u formu knjige, ovih dana je, prije svega mostarskoj, a potom i široj bosanskohercegovačkoj javnosti u sjećanja vratio niz potisnutih događaja od izuzetne važnosti za historijsku kontekstualizaciju suštinskog određenja bošnjačko muslimanskog naroda u kušnjama kroz koje je prolazio tokom Drugog svjetskog rata.
Kurt je, uz neophodne napomene o razmjerama stradanja bošnjačkog naroda, istraživanje posvetio zbrinjavanju djece, mahom ratne siročadi iz istočne Bosne i Sandžaka u mostarskim muslimanskim porodicama 30. 10.1943.g. O ovoj temi još u djetinjstvu sporadično je slušao u krugu svoje porodice. U pitanju je prava drama koja čitaocu ne dozvoljava da ispustite knjigu iz ruku do samog kraja. Takav čin dobročinstva i plemenitosti rijetko je zabilježen u zvaničnim historiografskim prikazima.
„Ta me tema zanimala, ali nigdje to nisam mogao pročitati, obzirom da su na vlasti u Mostaru poslije rata bili i zločinci koji su činili te zločine, pa su na njih stavili anatemu da su to djeca ustaša. Sve me to ponukalo da se upustim u istraživanje“, ističe Kurt. Nakon godina interesovanja za ovu temu Kurtu se konačno posrećilo da u historijskom Arhivu Sarajeva pronađe autentičnu građu o tome događaju. „To je bilo u „ak-papiru“ svezano kanafom i čekalo 81 godinu mene da otvorim arhivski svezak. Iz dokumenata sam izvukao brojne parametre. Od 535 formulara mogao bi se izvući zaključak o statusu tih stradalničkih porodica. Takve familije su u prosjeku bile zemljoradničke porodice, u kojoj otac ima 40 godina, majka domaćica 30, i svaka po četvero djece od 7 do 11 godina. Mostarci su tada u svoje domove primili preko 600 djece. Skoro svaka druga bošnjačka, mostarska porodica je primila po jednog muhadžira. Sve njihova želja i dobrota proisticala je iz vjerskog učenja i ubjeđenja.
Događaji koje opisuje Kurt su podjednako važni za nauku i istraživanje historijskih činjenica kao i okolnosti koje su utjecale na ovaj nadasve jedinstven primjer humanosti i požrtvovanosti u čemu je stadij organizirane Islamske zajednice, kroz svoje organe i dobrotvorno društvo „Merhamet“ i općenito odnos muslimana Mostara prema vjeri u dominantom izražaju. „Kurt prati sudbinu djece koja su bila stacionirana u prihvatnom centru na Ali-pašinom mostu nakon što su njihovi roditelji stradali u prvoj fazi rata na području istočne Bosne od četničkog zločina. U tom centru su vladali neljudski uslovi smještaja, pa je organiziran je prevoz djece iz Sarajeva prema Mostaru i Hercegovini, gdje su smješteni u bošnjačke muslimanske porodice“, pojašnjava prof. dr. Faruk Taslidža, recenzent i promotor knjige „Plemeniti Mostar“. Ocijenio je kako se radi o izuzetno važnom humanom i moralnom djelu kojim bi se dičio svaki grad i svaka država. „Autor to pitanje postavlja i on je tu vrlo jasan. Ovim djelom on naprosto raskrinkava taj licemjerni režim koji je uspostavljen nakon 1945.g.“, kazao je Taslidža.
Knjigu Plemeniti Mostar objavljenju u izdanju BZK Preporod Mostar uz autora i profesora Taslidžu promovirala je i historičarka dr. Senija Milišić.
