Knjiga „Mostarski vakufi od 1931.do 2012. godine“ muftije mostarskog mr. Salem ef. Dedovića sinoć je u okviru programa „Mostarskog ljeta“ promovirana u Mostaru. Premda je tema knjige ograničena s četiri historijske epohe, ona nužno, u ishodišnim premisama tretira i raskošnu kulturno-vjersku baštinu grada Mostara, a potom i trasira suštinske smjernice dalje revitalizacije vakufske imovine kao bazične osnove djelovanja Islamske zajednice.
„Knjiga mostarskog muftije je lijepa priča o našoj slavnoj prošlosti i govori o tome kako su ljudi brinuli o ljudima i na svaku potrebu odgovarali konkretnim činom“, kazao je prof.dr. Ismet Bušatlić. U kratkom pregledu vrsta vakufa Bušatlić je argumentirao svaki segment života, u ne tako davnoj, prošlosti Mostara. „Vakufi su učinili da ovaj grad raste i da se širi sa svakim vakufom, da postane to što jeste“, istakao je Bušatlić. Podsjetio je i na stepen devastacije vakufske imovine tokom minulih društveno-pravnih državnih uređenja. „No i tome je došao kraj. U Mostaru se „našao“ čovjek, koji je sve to dokumentovao, a potom se nađe drugi Mostarac koji potpiše da je u posjedu Islamske zajednice sve ono što je vakufsko. Stoga ne mogu prešutjeti ime Safeta Oručevića, koji je imao viziju i snage da stavi potpis na Odluku koja je temelj večerašnje priče. Ta Odluka je omogućila da se vakuf iznova, kao feniks, pojavi u ovome Gradu. Da bi se vakuf oživio javili su se drugi ljudi sa vizijama. Ne mogu da ne pomenem ime Ramiza Jelovca, koji je znao da se postojeći vakuf može unaprijediti i da se tu ne treba stati“, dodao je Bušatlić. Koncept unaprjeđenja vakufske imovine razvijan posljednjih decenija, o kojem govori muftija Dedović, prema mišljenju prof. Bušatlića samo je logičan slijed suštinske naravi vakufa kakvi su postojali tokom prošlosti, s tim što je njihova funkcionalnost obzirno prilagođena potrebama savremenog društva. „Vakuf je u temeljima ova grada. Proživljavao je sve ono što je proživljavao ovaj grad i iznova dobiva snagu, a daju mu je oni koji imaju jasnu viziju šta nam je činiti, koji prepoznaju potrebe ljudi i vremena i na njih adekvatno odgovaraju“, zaključio je Bušatlić.
Knjiga muftije Dedovića, prema ocjeni prof. dr. Adnana Jahića, je kud ikamo složenija od uobičajene pojednostavljene percepcije o vakufima, jer govoriti o vakufima podrazumijeva poznavanja političke, pravne, kulturne i vjerske stvarnosti Bošnjaka barem u nazad 150 godina. „Ovo djelo ne samo da ima informativnu i praktičnu već i vidljivu naučnu vrijednost, jer se autor bavi izvorima prvog reda, dokumentima kotarskog vakufskog povjerenstva u Mostaru“, rekao je Jahić. Osvrnuo se na utjecaj i ulogu vakufa u razvoju i očuvanju državotvorne nacionalne svijesti Bošnjaka koji se prečesto imenovani kao anacionalan element. „Zabluda je da su svi problemi nastali pobjedom socijalističke revolucije. Takav trend je prisutna od dolaska Austoro-ugraske monarhije u BiH. Vakufska dobra su jednostavno postala atraktivna za različite privatne i javne subjekte“, istakao je Jahić. Nakon stručne analize niza dokumenata Jahić je podcrtao da je Mostar u odnosu na broj stanovnika imao jedan od najvećih vakufskih potencijala u Bosni i Hercegovinu.
Šerijatsko pravne propise vakufa na promociji protumačio je direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aid Tulek. „Islamsko pravo vakuf tretira kao Božije vlasništvo, i kao takav vakuf se smatra trajno neotuđivim“, rekao je Tulek. Pojasnio je vrste vakufa tokom historije islama. Posebno se zadržao na savremenim zajedničkim vakufima.
Knjiga o mostarskim vakufima od 1931. do 2012.god. samo je jedan mali djelić cjelovite priče, jer se, kako je to rekao muftija Dedović, radi o neiscrpnoj temi. Na promociji se kratko prisjetio okolnosti kroz koje su prolazili mostarski vakufi i pojedinca koji su svojim pregalaštvom učinili mnogo na njegovoj afirmaciji, povratu u posjed Islamskoj zajednici i revitalizaciji. „Mostar je u proteklom periodu uradio puno. Ovdje su urađene velike stvari koji u drugim sredinama nisu. Cijenio sam da je moja obaveza da na stručan naučan način ovu temu zaokružim u knjigu, da ne ostane samo u memoriji našeg naroda i da bi bila putokaz budućim generacijama“, kazao je muftija. Govoreći o sudbini vakufa u Mostaru muftija je kazao da vlasti u posljednjih 150 godina nisu bile nimalo blagonaklone i da su ometale njegov razvoj. „Stajanje na putu vlasti je i danas evidentno, jer stoje na putu da ne započnemo i ne dovršimo projekat gradnje centralne džamije na lokalitetu Lakišića harema. Evidentno je i potpuno nehtijenje da se bilo šta učini u pogledu povrata sultan Selimovog mesdžida u nadležnost Islamske zajednice. To su dva urgentna i aktuelna primjera odnosa sadašnje vlasti prema vakufu. Zato je nama iznimno važno da vakuf bude tretiran i prepoznat kroz zakon, da ga zakon štiti i da ga zakon čuva i to je ono što Islamska zajednica traži u zahtjevu potpisivanja ugovora sa Državom“, naglasio je muftija.