Izložba „Perzijska klasika Hercegovini- Od Hasana Zijaije Mostarca do Alekse Šantića“ autora prof. dr. Munira Drkića i prof. dr. Ahmeda Zildžića, kojom se nastavlja niz sadržaja ovogodišnje manifestacije „Dani mevluda i zikra sinoć je otvorena u Centru za kulturu Grada Mostara.
Na dvadesetak panela predstavljen je kontinuitet i prisustvo perzijske pismenosti u Mostaru i njegovoj bližoj okolini od XVI do prve polovine XX stoljeća.
„Kroz izložene panele hronološki smo predstavili tu tradiciju koja podrazumijeva tumačenje Mesnevije, prepisivanje rukopisa, pisanje rječnika i gramatike perzijskog jezika iz ranijih stoljeća, pa sve do modernog perioda gdje se ističu Safvet-beg Bašagić i Aleksa Šantić. Svaki na svoj način je afirmisao tu baštinu, Bašagić kroz doktorski rad u Beču i prevode poznatih autora na bosanski jezik, dok je Aleksa Šantić učinio je to kroz vlastito pjesničko djelovanje. Šantić je u tome slijedio Jovana Jovanovića Zmaja i druge autore koji su bili pod uticajem Hafiza Širazija, najpoznatijeg perzijskog pjesnika“ pojašnjavajući koncept izložbe kazao je prof. dr. Ahmed Zildžić.
Sam rad na bogatoj rukopisnoj zaostavštini mostarskih i hercegovačkih pjesnika na perzijskom jeziku je sam od sebe izazovan, a prikazati rezultate tih istraživanja u umjetnički referentnom izrazu napose.
Prof. dr. Munir Drkić izrazio je nadu da će izložba naći svoje mjesto kao stalna postavka u nekom od kulturnih prostora u Mostaru. „Naš doprinos smatramo jednom vrstom društvene obaveze prema našoj, kulturnoj, posebno pisanoj baštini. Nažalost, ona se danas zaboravlja. Ovo je vrijeme kada se mnoge tradicijske vrijednosti zaboravljaju“, naglasio je prof. Drkić.
Izložbom nisu predstavljeni samo sadržaji rukopisa već sve ono što se unutar tih sadržaja nalazi, što je, kako smatraju autori izložbe, važnije za širu društvenu, posebno naučnu javnost.
Izučavanja perzijskog jezika, čitanje klasičnih perzijskih djela i pisanje na perzijskom jeziku mostarske pjesnike je svrstavalo u svjetsku intelektualnu elitu, obzirom da su se perzijski klasici čitali i stilski oponašali i na istoku i na zapadu. Na prostoru Balkana Mostar je u tome bio prepoznatljiv, o čemu dovoljno ilustrativno govori biografija Mirze Milovija Malića.
Izložbi „Perzijska klasika Hercegovini“ prati printani katalog urađen uz podršku Mostarskog muftijstva.
