Prof. Džemal Salihspahić u povodu Dana Ilmije mostarskim imamima u četvrtak 27.9. 2018. održao je predavanje i predstavio sadržaj dragocjene knjige“Imam“. Predavanje je pratilo i nekoliko imama iz Čapljine i Stoca. Ulogu imama prof. Salihspahić prije svega vidi na polju obrazovanja i odgoja jer, smatra on, da budućnost pripada onima koji kontroliraju procese obrazovanja. Govorio je s blagom dozom kritičnosti jer je poziv imama prije svega čestit, ozbiljan, delikatan i odgovoran. „Na stablo života ne možemo se ispeti s rukama u džepovima i ako se popnemo gore nema mjesta za sjedenje na vrhu“, metaforično je ulogu predvodnika-imama pojasnio Salihspahić. Prokomentirao je činjenicu da u islamskom svijetu od 16 stoljeća nema originalnih dijela. „Piše se puno, ali nema ozbiljnih analiza. Izgleda da smo mi veliki majstori diskusija i raspravljanje i za to islama postaje, u mnogim krajevima, mrtvo slovo na papiru“, upozorio je Salihspahić. Govoreći o bosanskohercegovačkim muslimanima kazao je da ih opterećuju brojna strujanja među koje se u posljednje vrijeme uvrštene i meshebspke različitosti. Oštro se osvrnuo na bezrazložnu opreznost muslimana i islamskog svijeta spram tehnoloških dostignuća, tehničkih eksperimentiranja i općeprihvaćenih civilizacijskih trendova. „Islamskom svijetu trebaju nove metode, novi imami, racionalniji pristup, što manje pasivne pobožnosti a što više aktivne“, rekao je Salihspahić. On je ukazao i na devijaciju u visokom obrazovanju gdje se kandidatima nude magistarske i doktorske teze stare i po hiljadu godina dok u isto vrijeme na zapadnim univerzitetima magistarska radnja može se zasnivati na literaturu staroj samo pet, a doktorska na literaturu staroj samo tri godine. Za uspješan rad u svakom poslu pa i u imamskom, istakao je Salihspahić, neophodna je jasna vizija i jasan cilj kojem se teži. Podsjetio je da odgoj i obrazovanje nemaju kraja te da imami tokom cijelog radnog vijeka moraju stalno koristiti literaturu i iskustva ranijih generacija čime se stiče osnova za dalje razvijanje emocionalne inteligencije. Među prioritete imamskog poziva svrstao je misionarski rad, nužnost razumnog i mudrog argumentiranja društvenih procesa i individualnih ljudskih navika. Pozvao je imame da koriste stečene tekovine ekonomske, političke i vjerske, krvlju stečene, slobode. „Imam je taj koji daje ton svom džematu. Sređen imam jest jednako sređen džemat“, kazao je. U tom smislu, pravilno razumijevanje tevekula koji je oslonjen na istrajan rad, posvećenost ideji, kao jednu od metoda za uspjeh preporučio je Salihspahić dodavši kako je pravilno korištenje vremena i korištenje prilika za kvalitetno i adekvatno djelovanje jedna je karakteristika uspješnih ljudi. „Ako želimo napredak moramo se više truditi“, zaključio je Salihspahić.
Salihspahic