U okviru manifestacije Dani mevluda i zikra sinoć je u Mostaru upriličena promocija knjige “Riznica tajni” Hasana Zijaije Mostarca, jednog od najznačajnijih autora bošnjačke književnosti na orijentalnim jezicima i prvog muderrisa u Karađoz-begovoj medresi.
Knjigu je na bosanski prevela prof. dr. Alena Ćatović, a o njenom značaju, sadržaju i kontekstu nastanka govorili su muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović i prof. dr. Munir Drkić.
“Riznica tajni” je moralno-didaktičko djelo pisano u formi mesnevije, koje tematizira ključne aspekte islamskog učenja i svakodnevnog života vjernika. Njen fokus je na praktičnim dimenzijama vjere – od izvršavanja vjerskih obaveza do uzdržavanja od grijeha i izgradnje moralnog karaktera. Djelo donosi i kritički osvrt na nedostojna postupanja i posljedice koje takva ponašanja ostavljaju na čovjekov život.
Prevoditeljica Ćatović istakla je da je “Riznica tajni” nastala po uzoru na istoimeno djelo perzijskog klasika Nizamija te da predstavlja jedno od najvažnijih književnih ostvarenja u književnosti ovih prostora iz 16. stoljeća.
– Djelo je strukturirano kroz 20 tematskih poglavlja, a nakon svakog slijedi poučna priča koja kroz primjere iz svakodnevnog života tog vremena ilustrira moralne poruke. Riječ je o tekstu koji je imao jasnu odgojnu funkciju, s ciljem afirmiranja moralno-etičkih vrijednosti i usmjeravanja pojedinca ka duhovnom usavršavanju – kazala je Ćatović.
Govoreći o savremenom značaju ovog djela, naglasila je da, uprkos vremenskoj distanci, poruke koje nosi ostaju univerzalne.
– Iako danas često govorimo o krizi vrijednosti, vrline poput poštenja, plemenitosti i velikodušnosti ostaju temeljne i nepromjenjive. Ova knjiga nas podsjeća upravo na te univerzalne principe koji čovjeka čine čovjekom – dodala je.
Prof. dr. Munir Drkić ukazao je na značaj Hasana Zijaije Mostarca u historiji književnosti, ističući da je riječ o autoru koji je u relativno kratkom životu ostavio dubok trag.
– Hasan Zijaija Mostarac smatra se autorom prvog cjelovitog Divana na jednom od orijentalnih jezika s prostora Bosne i Hercegovine. Njegovo stvaralaštvo pokazuje da su i autori iz tadašnje osmanske provincije, kakva je bila Bosna, mogli dostići visoke književne domete i ravnopravno učestvovati u širem kulturnom prostoru Carstva – kazao je Drkić.
Prema njegovoj ocjeni, “Riznica tajni” predstavlja primjer kako se vjerski sadržaji mogu prenositi ne samo kroz propis već i kroz lijepu riječ i književni izraz.
– Hasan Zijaija se odlučuje za umjetnički pristup, približavajući vjerske istine čitaocu kroz poeziju i narativ. Time njegovo djelo dobija dodatnu vrijednost i trajnost – istakao je Drkić.
Objavljivanje i prevođenje ovakvih djela, kako je naglasio, ima višestruki značaj – kako za naučnu i stručnu javnost tako i za širu čitalačku publiku. „Time se omogućava dublje razumijevanje kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, ali i afirmacija identitetskih vrijednosti koje su oblikovale ovaj prostor“, kazao je.
Hasan Zijaija Mostarac bio je svestran autor. Njegovi uzori bili su veliki perzijski klasici, među kojima i Sadi Širazi. Osim književnog rada, bavio se i prepisivanjem rukopisa i imao je značajnu ulogu u obrazovnom i kulturnom životu Mostara.
Promocijom ovog djela, pisanog sredinom 16. stoljeća, još jednom je akcentirano da je Mostar od svog nastanka bio važan centar učenosti i pismenosti te da djela poput “Riznice tajni” potvrđuju kontinuitet te tradicije.
