Na tematskom savjetovanju imama Medžlisa Islamske zajednice Mostar danas je u Sali hotela Tere stručno predavanje pod nazivom „ Kako zaustaviti stres i depresiju-ubice 21 vijeka“ održao redovni profesor iz oblasti socijalne i biomedicinske znanosti prof. dr. sc. Redžo Čaušević.

Izbor teme kako je naglasio Čaušević nametnut je posvemašnim općim društveno-socijalnim tokovima i trendovima kulture življenja ne samo u Bosni i Hercegovini već širom svijeta. S naglaskom na preventivna djelovanja Svjetska zdravstvena organizacija još 1993. godine stres je proglasila za jednog od najvećih problema i prepreka u razvoju društva.

„Stres proizvodi depresiju, a depresija znači sve ono najgore“, upozorava Čaušević, koji je do sada održao više od 600 predavanja širom Bosne i Hercegovine, u školama, predškolskim ustanovama, fakultetima, udruženjima.

„Cilj nam je da na ovom i sličnim predavanjima imami „dođu do alata“ kako da se postave prema agresivnim džematlijama i ljudima koji danas atakuju na ljudsku ličnost s motivom da ga izjednače sa sobom, jer to su ti sociopatološki poremećaji koji danas vladaju čovjekom“, pojašnjavajući uži fokus stručne analize današnjeg predavanja, pored ostalog kazao je Čaušević.

Upozorio je da u savremenim društvenim tokovima tehnologija sve više preuzima način života, čime se na najdirektniji način ubijaju emocije. „Danas imamo ponašanja kod ljudi koja ne korespondiraju sa učenjima islama i načelima Kur’ana, niti sa normalnim pojavama, jer su ljudi opterećeni materijalizmom. U taj materijalizam je došla i ta tehnologija, evo sad i vještačka inteligencija, tako da se mi uopće ne snalazimo u ovom vremenu. Zato ja smatram da su ova predavanja životno važna“, kazao je Čaušević.

Najefikasniji način, dodao je, u borbi protiv stresa je kontrola emocija. S tim u vezi preporučio je direktnu međuljudsku komunikaciju, druženja i razgovore. „Jer čovjek dok čovjeka ne pogleda u oči, ne može pokrenuti emociju. I mi toga danas nemamo. Tehnologija je preuzela način komunikacije. Bog je čovjeku dao dvije vrijednosti koje drugim živim bićima nije: to su emocija, odnosno emocionalni mozak, i komunikacija. Kad ta dva faktora udružite, svi problemi se rješavaju. Ako razgovaramo, doći ćemo do rješenja. Ako se ne gledamo u oči, ne možemo pokrenuti emocije. Emocija stvara empatiju, a ako ne stvorite empatiju, onda počinju problemi“, pojasnio je Čaušević.

U ilustracijama ovih naučnih činjenica naveo je česte pojave autizma kod djece, obzirom da većina majki danas nemaju vremena ili neće da se bave djecom, nego ih prepuste tehnologiji, vrtićima i tako dalje. „Tu je već problem koji je po meni najveći, odatle sve i kreće. Na kraju krajeva, dijete koje je danas zarobljeno tom IT tehnologijom, takva ga navika, ako je nekontrolirana, izlaže riziku agresivnosti, mucanja, autizma i drugih negativnih pojava. Zato nam je potreban razgovor, potreban nam je muhabet, potrebna nam je kahva, da razgovaramo, a ne da ih popijemo reda radi“, poručio je Čaušević.