Hasandedića (1915–2003), istaknutog historičara, orijentaliste i arhiviste koji je svojim istraživačkim radom dao nemjerljiv doprinos proučavanju i očuvanju kulturno-historijske baštine Mostara i Hercegovine. Njegova istraživanja osmanskih dokumenata, vakufnama i drugih historijskih izvora sačuvala su brojne podatke o prošlosti ovog područja, a njegova naučna ostavština i danas predstavlja nezaobilazan izvor za historičare i druge istraživače.
Obilježavanje godišnjice organizirao je Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je datum Hasandedićevog preseljenja, 19. oktobar, uvrstio u svoj redovni kalendar aktivnosti, s namjerom da se sjećanje na njegov život i djelo njeguje i u narednim godinama.
Direktor Arhiva HNK-a Amir Kadribegović istakao je da je Hasandedić bio jedan od najznačajnijih istraživača prošlosti Hercegovine, čiji je rad obuhvatao različite naučne oblasti.
„Teško je obuhvatiti sve ono što je Hivzija Hasandedić za svog života uradio. Bio je jedan od najpriznatijih orijentalista i historičara ovog područja, a u svom ogromnom radu bavio se, između ostalog, historijom umjetnosti, teologijom i etnologijom. Za života je publicirao 426 bibliografskih jedinica“, kazao je Kadribegović.
Prema njegovim riječima, njegovanje sjećanja na Hasandedića nije samo obaveza Arhiva nego i kolektivna odgovornost u očuvanju naučne i kulturno-historijske baštine Mostara i Hercegovine.
Arhiv HNK-a je u posljednje nepune dvije godine organizirao četiri događaja posvećena Hasandedićevom životu i djelu. Održani su okrugli stolovi, tribine i izložbe u Mostaru, Sarajevu i Novom Pazaru, s ciljem da se šira javnost upozna s vrijednošću njegovih istraživanja.
Kadribegović je podsjetio i na interes koji Hasandedićevo djelo izaziva izvan Bosne i Hercegovine. Posebno je izdvojio primjer istraživača iz Slovenije i Indonezije koji su samoinicijativno očistili i uredili njegov mezar. Smatra da takvi primjeri svjedoče o širini utjecaja njegovog rada, ali i otvaraju pitanje koliko je njegovo djelo dovoljno poznato u sredini kojoj je posvetio najveći dio svog istraživačkog života.
„Hivzija Hasandedić je čovjek koji je popisao faktički svu vakufsku imovinu i sve nacionalne objekte od Herceg-Novog do Konjica. Objavio je toliko toga za svog života da me ni na kakav način ne čudi činjenica da ga poznaju širom svijeta. Nisam siguran da li ga dobro poznaju u Bosni i Hercegovini“, rekao je Kadribegović.
Kako bi se njegov doprinos primjerenije vrednovao i u Mostaru, Arhiv HNK-a pokrenuo je inicijativu da jedna škola ponese Hasandedićevo ime, a Kadribegović je izrazio nadu da će i Gradsko vijeće u narednom periodu razmotriti mogućnost imenovanja ulice po ovom istaknutom istraživaču.
Ostavština koja otvara prostor novim istraživanjima
Govoreći o značaju Hasandedićeve ostavštine, njegov sin Suad Hasandedić istakao je kako je Hivzija bio svjestan obima posla koji je započeo i važnosti da budućim generacijama ostavi pouzdanu osnovu za daljnja istraživanja.
„Uvijek je govorio da pravi prve korake, da ostavi neke podatke za generacije koje dolaze, da nastave njegovim putem. Mislim da je napravljena jedna baza, jedan osnov s kojim se može puno dalje raditi“, kazao je Suad Hasandedić.
Posebno je naglasio zahtjevnost očevog istraživačkog rada, koji je nastajao u vremenu kada savremena tehnološka pomagala nisu bila dostupna. Da bi prikupio podatke o historijskim lokalitetima i objektima, Hasandedić je morao obilaziti mjesta na terenu, neposredno ih istraživati i bilježiti relevantne činjenice.
Suad smatra da obim i vrijednost tog rada najbolje mogu procijeniti oni koji se danas bave sličnim istraživanjima. Govoreći o ocu, istakao je da ga pamti i kao roditelja i kao učenjaka, ali da je njegov život u velikoj mjeri bio posvećen naučnom radu.
Prisjećajući se Hivzijinih očekivanja i njegovog pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Suad Hasandedić kazao je da vjeruje kako će država s vremenom stati na svoje noge, iako današnje prilike možda ne ostavljaju takav utisak. Podsjetio je i na riječi Alije Izetbegovića da je za izgradnju države potrebno najmanje 50 godina.
„Prošle su 23 godine, što je relativno dug, ali i kratak period kada je riječ o izgradnji države. Alija Izetbegović je govorio da se država pravi najmanje 50 godina. Mislim da smo tek negdje na pola puta ili malo više od tog perioda. Nadam se da će sve biti onako kako je zacrtano i vjerujem da ono o čemu se danas mnogo govori ne predstavlja realnu sliku Bosne i Hercegovine“, kazao je Suad.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar mr. Dino-ef. Maksumić podsjetio je da je Hasandedić ostavio izuzetno vrijedan pisani trag o vakufskim objektima, prije svega džamijama, ali i drugim kulturnim spomenicima u Mostaru i Hercegovini.
„To je neizmjerno blago. Mnoge podatke o našim džamijama ne bismo znali niti bismo ih danas mogli analizirati i koristiti u daljnjim istraživanjima da nije bilo pisanog traga našeg velikana Hivzije Hasandedića“, istakao je Maksumić.
Nakon programa koji je organizirao Arhiv HNK-a, mostarski imami proučili su suru Ja-sin na Hasandedićevom mezaru, u znak sjećanja i zahvalnosti za njegov doprinos očuvanju kulturne baštine Hercegovine i vakufske imovine.
Hivzija Hasandedić preselio je na ahiret istoga dana kada i prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović. Hatma-dova, proučena za duše Hivzije Hasandedića i Alije Izetbegovića, poklonjena je danas pred podne-namaz u Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru.
Ostavština Hivzije Hasandedića i danas je nezaobilazna osnova za proučavanje prošlosti Mostara i Hercegovine. Njegovo djelo ostaje trajno svjedočanstvo o bogatstvu kulturno-historijske baštine, ali i obaveza budućim generacijama da je istražuju, čuvaju i prenose.
