Danas, prije podne-namaza, u Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru bit će proučena hatma-dova pred duše rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, i Hivzije Hasandedića, znamenitog hercegovačkog historičara i orijentaliste.
Hatmu će pokloniti hafiz Jusuf-ef. Bećija, imam Karađoz-begove džamije. Ovim tradicionalnim činom čuva se sjećanje na dvojicu velikana koji su svaki na svoj način dali značajan doprinos Bosni i Hercegovini i očuvanju njenog državnog, kulturnog i historijskog naslijeđa.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a preselio je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Bio je pravnik, mislilac, publicista i prvi demokratski izabrani predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Kao jedan od osnivača Stranke demokratske akcije, imao je značajnu ulogu u političkim procesima koji su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća doveli do obnove nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Tokom agresije na našu zemlju predvodio je državno rukovodstvo u borbi za očuvanje njene nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.
Izetbegovićev doprinos nije bio ograničen samo na politiku. U svojim djelima, među kojima se posebno izdvajaju Islam između Istoka i Zapada i Islamska deklaracija, bavio se pitanjima vjere, čovjeka, društva i odnosa islamske misli prema savremenom svijetu. U kolektivnom pamćenju Bošnjaka ostao je upamćen kao državnik i mislilac čije je djelovanje obilježilo jedno od najtežih razdoblja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Hivzija Hasandedić rođen je 1. jula 1915. godine u Jablanici, a preselio je 19. oktobra 2003. godine u Mostaru. Bio je historičar, orijentalista, arhivist i istraživač islamske kulturne baštine. Svojim dugogodišnjim radom na prikupljanju, proučavanju i dokumentiranju historijskih izvora ostavio je izuzetno vrijednu naučnu i kulturnu ostavštinu.
Posebno se posvetio istraživanju historije Bošnjaka i muslimanske kulturne baštine Hercegovine. Proučavao je osmanske dokumente, vakufname, stare rukopise, natpise, džamije, tekije, medrese i druge spomenike koji svjedoče o historijskom razvoju ovoga prostora. Njegova istraživanja obuhvatila su Mostar i brojne druge hercegovačke gradove i naselja, a posebno su značajna za razumijevanje historije vjerskog, kulturnog i društvenog života Bošnjaka.
Među njegovim značajnim djelima su Spomenici kulture turskog doba u Mostaru i Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Hasandedić je iza sebe ostavio obimnu bibliografiju i dokumentaciju koja predstavlja važan izvor za istraživače, historičare i sve one koji se bave proučavanjem kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine.
Izetbegović i Hasandedić djelovali su u različitim oblastima, ali njihova ostavština svjedoči o važnosti očuvanja Bosne i Hercegovine, njenog identiteta i historijskog pamćenja. Dok je Izetbegović svojim političkim djelovanjem obilježio borbu za nezavisnost i državnost Bosne i Hercegovine, Hasandedić je svojim naučnim radom sačuvao vrijedne tragove njene prošlosti, posebno baštine Bošnjaka u Hercegovini.
