(Hivzija Hasandedić, objavljeno u Glasniku VIS-a, Sarajevo, 1963., br. 1-2, str.60-62)
Za vrijeme vlade sultana Selima I (1512. — 1520.) podignut je u Mo¬staru neposredno uz Stari most i lijevu obalu Neretve jedan mesdžid na ime spomenutog sultana. Mesdžid je sagrađen na mjestu gdje su udareni prvi temelji Mostoru a u njemu su pretežno klanjali vojnici koji su stražarili u kulama na mostu i čuvali ga od eventualnih napada.
Kako je izgledala prvotna zgrada mesdžida i koje je godine ona sa¬građena tačno se ne zna. Objekat je arhitektonski potpuno neinteresan¬tan jer je više puta prepravljan pa je na taj način izgubio gotovo sve od svoga prvotnog izgleda. Zadnji put je temeljito popravljen 1882. godine (što saznajemo iz natpisa koji se nalazio uklesan na jednoj ploči iznad njegovih ulaznih vrata )
Posmatran s historijske strane mesdžid, naprotiv, ima veoma velik značaj jer se nalazi u sastavu aglomeracije Starog mosta. Most je dugo vremena služio kao munara ove džamije i s njegovog vrha se ezan učio.
Značaj njegov je još i u tome što on danas slovi kao najstariji spomenik islamske sakralne arhitekture u Mostaru. Od njega je bila jedino starija Sinan-pašina džamija koja je srušena 1949. godine.
Prvi spomen ovoj džamiji nalazimo u zakladnici Derviš-paše Bajezidagića (napisana 1593. godine) gdje se ona naziva »Emirova« (vladareva) džamija . Ona je, stvarno, bila jedina džamija u Mostaru koja je sagra¬đena na ime jednog vladara (poznata je još pod imenom »careva džamija«) i koja se sve do početka ovog stoljeća izdržavala iz državnih sredstava.
Turski putopisac Evlija Čelebija koji je proputovao kroz Mostar 1664. godine navodi u svome putopisu da je ovaj mesdžid podigao sultan Sulejman han (1520. do 1566) . Mesdžid je zaista sagrađen za vrijeme vlade Selima I jer se on u svim drugim izvorima naziva »sultan Selim Javuzov mesdžid«.
Prilikom zidanja mesdžida iskopan je pod njim oko pet metara dubok podrum koji je, po svoj prilici, služio kao vojno skladište. Kad je 1676. godine podignuta u blizini mesdžida kula barutana podrum je, izgleda, ispražnjen i on od tada ne služi namijenjenoj svrsi.
Postojala je namjera da se ovdje podigne jedna impozantna džamija s kupolom i visokom kamenom munarom. Izgrađen je i plan za podiza¬nje te džamije iz koga saznajemo da je ona trebala imati ovakav izgled: u tlocrtu bi imala oblik kvadrata sa stranicom 8,10 metara; bila bi pod kupolom i imala bi tri male kupole nad predvorjem i uz desni zid kamenu munaru oktogona oblika visoku 25 metara . Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu doznačila je svojim aktom broj 75.959/1 od 13. maja 1903. godine iznos od 7.500 kruna »za preinačavanje sultan Selimove džamije kraj Starog mosta i, prema planu izvesti« . Ne zna se zašto do navedene gradnje nije došlo kao ni to u što je doznačeni novac utrošen.
Ova džamija nije, izgleda, imala nikakvog vakufa nego se izdržavala iz državnih sredstava . Za plaćanje njenih službenika određeno je bilo ubiranje desetine od četiri sela u mostarskom okrugu. Desetina od Dobrča pripadala je imamu, desetina od Hrasna muezinu, desetina od Pologa ferašu i desetina od Vihovića kajimu. Tako je bilo sve do polovine prošlog stoljeća kada je u Mostar došao nekakav vakufski inspektor imenom
Penafi ef. i sve ovo ukinuo a samo imamu odredio po 3.000 groša plate godišnje . Za vrijeme turske uprave država je opravljala ovu džamiju a to je kasnije činila i austro-ugarska uprava i plaćala imamu po 270 fo¬rinti plate godišnje.
Od polovine prošlog stoljeća imamsku dužnost u ovoj džamiji vršili su članovi porodice Gluhića. Za vrijeme vlade Omer-paše Latasa za imama ove džamije dekretom je postavljen Omer ef. Gluhić koji je tu dužnost obnašao sve do svoje smrti 1884. godine. Od 1884. do 1892. godine imamom ove džamije bio je sin mu Hafiz Muhamed ef . Posljednji imam ove dža¬mije bio je Salih ef. Novo koji je tu dužnost vršio sve do njenog zatvara¬nja 27. decembra 1932. godine.
Zavod za zaštitu spomenika kulture u Mostaru počeo je prije nekoliko godina sa konzervatorskim i restauratorskim radovima na ovom objektu kao značajnom istorijskom spomeniku. Srušena su samo dva dućana u njegovom predvorju koja su ovdje sagrađena 1924. godine . Tada je pronađen podrum pod mesdžidom za koga se znalo još 1892. godine kada su se počeli kopati temelji za podizanje jednog dućana uz njegov lijevi zid. Mesdžid i uži ambijenat oko njega čeka već nekoliko godina svoje
definitivno konzervatorsko restauratorsko rješenje.
